Want to make creations as awesome as this one?

Transcript

START >

Felixovo putovanje Dunavom

Izvori

Impressum

I na kraju...

Upoznajte rimski limes

Istražimo rimske lokalitete pod vodom

Rimski gradovi kod nas

Rimski brodovi i oprema

Upoznajte rimske luke

Trgovci putuju rimskim svijetom

Rimska vodena božanstva

Upoznajte Felixa

Index

Na putovanju će Felix mnogo toga doznati o rimskim brodovima, trgovini, bogovima, lukama i zemljama. Krenimo zajedno na istraživanje o dalekom rimskom svijetu...

Jednog lijepog dana dječak Felix čeka brod svog oca Amulija koji je po zanimanju trgovac vinom, a zapravo je riječni gusar. Brod stoji u luci Ad Militare (Batina Skela). Zajedno kreću na putovanje do luke Cuccium (Illok) kako bi pokupili kvalitetno vino. Na putu će nakratko stati u Teutoburgium (Dalj) da ukrcaju par prijatelja te u luci Cornacum (Sotin) radi odmora.

Felixovo putovanje Dunavom

Na brodu Felix upoznaje starog pobožnog mornara Galija koji će dječaku kroz anegdote o bogovima ispričati o rimskim vodenim božanstvima.

Među najzanimljivijima svakako je spomenik gotovo monumentalnih dimenzija s posvetom Dunavu i Dravi (Danuvio et Dravo). Riječ je o žrtveniku, koji je izvorno bio podignut na povišenom mjestu u današnjem Aljmašu, u blizini ušća Drave u Dunav, po svem sudeći s namjerom da bi bio dostupan pogledima članova posada brodovlja koje se kretalo tim područjem. Blizu ušća Drave i Dunava stajao je poznati monumentalni oltar s posvetom Dunavu (Danubius) i Dravi. U mjestu Aquincum (današnja Budimpešta) pronađen je oltar posvećen Dunavu „koji otječe“, a u mjestu Augusta Vindelicorum (današnji Augsburg) oltar posvećen Jupiteru i Dunavu. Također je poznat i žrtvenik s posvetom uzvišenom Savu (Savo Augusto) iz Ščitarjeva (Andautonia). Likovi riječnih božanstava, kao npr. Save i Kupe, pojavljuju se i na novcu.

Očuvani spomenici

Vodena božanstva bila su važna u civilizacijama u kojima su more ili ocean bili jako važni. Centar štovanja vodenih božanstva bili su izvori ili sveti bunari. Neki od najpoznatijih “vodenih” božanstava bili su: Aheloj, grčki bog rijeke i Posejdon, olimpijski bog mora i kralj morskih bogova. Njegov “rimski” par Neptun bio je staroitalski bog tekućih voda te rimski bog mora. Amfitrita bila je božica mora i Posejdonova supruga, a Tetida titanska božica izvora slatke vode i majka rijeke. Postojale su i božice olujnih valova i mirnih mora, Posejdonove kćeri. Juturna se štovala kao božica fontana, bunara i izvora. Nimfe su bila ženska božanstva osobito cijenjena i vezana uz vode. Razlikovale su se prema prirodnim pojavama s kojom su povezane. Tako su Oceanide bile morske nimfe, a Nereide su naseljavale slanu i slatku vodu. Najade su pak upravljale izvorima, rijekama i jezerima.

Božanstva povezana uz rijeke

Nakon razgovora s Galijem Felix ugleda svog oca kako gleda kartu te će on dječaku objasniti promet i trgovinu koji se odvijaju mnogobrojnim rimskim putovima.

Poznata je rečenica da svi putevi vode u Rim. Rimljani su gradili kvalitetne ceste i putove od kojih su neki ostali do danas. Njihove su ceste imale veliki značaj u širenju civilizacije, kulture i latinskog jezika ali najveći značaj cesta bio je u trgovini. Najviše se trgovalo: vunom, metalima, drvetom, ribom, vinom, uljem i voćem. Veliku važnost je imao i Azijski put svile te Egipatski putovi kojima se prevozilo žito koje je hranilo cijelo carstvo. Iz Indije su se dovozili i začini. Naši su krajevi također imali važnu ulogu u rimskom prometu i trgovini. Ceste su građene u dolinama rijeka u Dalmaciji i Panoniji. Pravac je išao iz Akvileje u Italiji kroz Ljubljanu (Emona) te je pratio tok Dunava, Save i Drave. Glavne su ceste prolazile kroz Sisak (Siscia), Vinkovce (Cibalae) i Osijek (Mursa). Uz tadašnje su trgovačke pravce nastajali i gradovi koji i danas imaju jednaku važnost kao i nekad.

Rimski putovi i trgovina

Brod pristiže do mjesta Teutoburgium gdje dječak od starog mornara Galija nauči ponešto o rimskim lukama.

Plovidba je imala za veliku važnost za razvoj rimske države. Ona je bila i najekonomičniji način transporta te jedan od glavnih pokretača antičke ekonomije uopće. Rimljani su maskimalno iskorištavanje povoljnih zapadnih i južnih vjetrova, kanalskih strujanja te brojnih prirodnih luka istočnog, „ilirskog“, Jadrana. Tomu svjedoče i nalazi više od 200 brodoloma, većinom rimskih trgovačkih lađa (navis onerariae), ali i brojnih sidrišta i rimskih luka nastalih a podobnim položajima. Spomenimo neke od glavnih luka šireg regionalnog civilnog i vojnog značaja: Epidaurum (Cavtat), Narona (Vid kod Metkovića) na rijeci Naron (Neretva), Issa (Vis), Salona (Solin), Scardona (Skradin) na rijeci Titius (Krka), Iader (Zadar), Senia (Senj), Tarsatica (Rijeka), Apsorus (Osor), Pola (Pula) i Parentium (Poreč). Nažalost, informacije o njihovu izgledu i organizaciji jako su šture. Osim njima, istočnojadranska obala je obilovala čitavim nizom manjih luka npr. Polače/Mljet, Spalatum (Split), Siculi (Resnik), Colentum (Murter), Pakoštane, Bošana, Zaton, Caska, Novalja, Brijuni, Silva (Savudrija) i dr. Informacije o svim navedenim lukama, kao o rimskoj plovidbi Jadranom, a arheološki materijal pronađen na takvim lokalitetima pruža nam još više informacija o trgovini roba i ljudi. Znamo da je postojala snažna trgovačka povezanost naših krajeva s mnogim regijama rimskog svijeta.

Rimske luke u našim krajevima

Ondje otac naredi Felixu da ostane pokraj broda i čuva ga s ostatkom posade. Dječak gleda kako oslobođeni grčki rob Trofim i arheolog Aulo pokušavaju popraviti brod te ga oni pouče o brodovima i i i njihovoj opremi.

Prema namjeni postojali su trgovački i vojni brodovi. Glavna razlika među rimskim brodovima je način na koji se kreću. Rimski brodovi dijele se na dvije vrste: brodovi na jedra (velum) i brodovi s veslima (remus). Obje vrste imaju kormilo (gubernaculum) i sidro (ancora prema grč. ἄγκυρα). Brodovi s veslima imaju izdužen oblik i za njih je trebalo mnogo mornara koji bi unutar njega veslali. Brodovi s jedrima su kraći i imaju veći teretni prostor i češće su bili trgovačke namjene gdje se prenosila roba. Prednji dio broda zove se pramac (prova), a stražnji krma (puppis). Na pramcu se nalazio ojačani „kljun” (rostra) te su njima Rimljani ukrašavali svoje govornice i prema njima je i dobila ime. O rimskim brodovima saznajemo zbog potonulih olupina koje istražuju „podvodni” arheolozi. Također imamo i njihove prikaze na spomenicima. Brodovi za plovidbu po rijekama bili su znatno manji i pokretniji od morskih. Također su postojali vojni i trgovački brodovi. Najpoznatiji riječni brod zvao se Luzorija i služio je za riječnu patrolu.

Brodovi i oprema
Vrativši se na brod, svi skupa nastave putovanje. Putopisac Trofim pripovijeda Felixu o geografskim pojmovima, rijekama, pokrajinama te gradovima.

CIBALAE Cibalae su bile jedno od rimskih naselja koja su osnivana kako bi osiguravala granice (limes) na Dunavu i radi obrane od barbara. Cibalae su se nalazile na području današnjih Vinkovaca. Za vrijeme vladavine cara Hadrijana u 2. stoljeću naselje dobiva status municipija pod nazivom Municipium Aelium Cibalae, a status kolonije grad najvjerojatnije dobiva u vrijeme vladavine cara Karakale na prijelazu iz 2. u 3. stoljeće te postaje Colonia Aurelia Cibalae. U tom su gradu rođena dva rimska cara iz 4. stoljeća, koji su bili braća i suvladari, Valentinijan I. i Valens.

SISCIA Siscia je bila grad na području današnjeg Siska koji su Rimljani sagradili nakon osvajanja Segestike na lijevoj obali rijeke Kupe. Siscia je bila glavni grad dijela Panonije pod nazivom Pannonia Savia u kojem je živjelo 40 000 stanovnika. Kao i svaki drugi rimski grad, Siscia je imala forum, bazilike, hramove i kazalište, no bila je važna zbog carske kovnice novca i dviju luka na rijeci Savi.

Panonija (Pannonia) je antički naziv za područje Europe kojemu je granica na sjeveru i istoku, od Bečke šume do ušća Save u Dunav, bila desna obala Dunava, na jugu je granica bila malo južnije od Save i Kupe, a na zapadu je Panonija graničila s provincijom Noriko. Rimljani su 35. pr. Kr. pod Augustom počeli prodirati u Panoniju, koja je nakon Panonskoga rata od 12. do 9. pr. Kr. postala rimskom provincijom. Upravno je bila podijeljena na Gornju Panoniju (Pannonia Superior) na zapadu i na Donju Panoniju (Pannonia Inferior) na istoku. Dioklecijan ju je pak, podijelio na četiri područja. Među najpoznatijim rimskim naseljima i gradovima u Panoniji, a danas na području Republike Hrvatske, bili su: Siscia (Sisak), Aquae Iasae (Varaždinske Toplice), Andautonia (Ščitarjevo), Marsonia (Slavonski Brod), Mursa (Osijek) i Cibalae (Vinkovci). Za naša područja osim Dunava, važne rijeke za rimsko gospodarstvo, trgovinu i promet bile su: Drava, Sava, Kupa, Bosut te neke druge.

Nakon par dana pristanu u Cornacum. Felix nailazi na Aula koji proučava svoju kolekciju raznih predmeta koje je sakupio na svojim putovanjima. Aulo pripovijeda dječaku o arheološkim podmorskim lokalitetima za koje je čuo i koje je obišao.

ANTIČKI BRODOLOM KOD PETROVA BOKA NA HVARU • 4.stoljeće • drveni ostatci dijelova broda • ostatci dijelova kasnoantičkih ovalnih amfora • cijele amfore pronađene u pijesku na obali ANTIČKI BRODOLOM KOD SUTIVANA NA BRAČU • razdoblje kasne antike • pronađeni antički sarkofazi od kamena: 7 sarkofaga, 2 poklopca, 9 blokova, 1 stup i 1 kamenica • ostatci posuđa od brodske kuhinje • ostatci brodske konstrukcije

ANTIČKI BRODOLOM U VELOJ SVITNJI KOD VISA• 2.-1.stoljeće pr. Kr. • izvađeno preko 600 amfora • pronađen manji dio tereta broda i brodske opreme ANTIČKI BRODOLOM KOD OTOKA SVETCA • 1.stoljeće • ostaci brodskog tereta i opreme • drveni ostaci brodske konstrukcije ANTIČKI BRODOLOM KOD OTOČIĆA GALIJULU • 1.stoljeće • ostatci razbijenog keramičkog posuđa • amfore hispanijskog tipa • ostatci brodske konstrukcije • očuvani plod masline

Istraživanja podmorja istočnog Jadrana pružila su vrijedne podatke i o rimskim trgovačkim brodovima (navis oneraria). Iskapanja u Zatonu i Caskoj svjedoče o liburnskoj brodogradnji razvijenoj još i u rimsko doba. Ribolovna oprema, ribnjaci (vivarium) i solane zabilježeni na brojnim lokalitetima istočnog Jadrana. Sve to nam govori o svakodnevnoj ovisnosti i okrenutosti moru kao egzistencijalnoj osnovi lokalnog stanovništva.

Na kraju ga otac ipak ostavlja, na kratko vrijeme, kod svojeg brata Flavija, a on zajedno s posadom odlazi na brod u nove pustolovine.
Ukrcavši se ponovo, nakon nekoliko dana posada stiže u Cuccium gdje je i cilj njihovog putovanja. Felix od oca saznaje nešto o rimskom limesu. Ondje će mornari ukrcati vino. Našem se Felixu Ilok toliko svidi da poželi ondje ostati, no njegovu ocu nimalo se ne svidi ta ideja.

RAZVOJ GRADOVA DUŽ LIMESAVojska je bila najzaslužnija za širenje rimskog načina života. Najviše vojnika se nalazilo u Panoniji zbog blizine granice. Rimski su vojnici gradili i održavali ceste, mostove i utvrđene tabore. U pozadini limesa, ponekad i više stotina kilometara od njih, nalazili su se logori s jednom ili više legija, koje su intervenirale po potrebi. Tako su se gradovi Mursa (Osijek) i Cibalae (Vinkovci) razvili zbog blizine vojnih logora uz limes na Dunavu. Plovne rijeke također su pogodovale razvoju gradova, a time i odvijanju prometa i trgovine jer su omogućavale jednostavan prijevoz robe. Tako su se razvili gradovi Siscia (Sisak) i Marsonia (Slavonski Brod). Siscia je u prvo vrijeme bila utvrda i pretovarna luka na ušću Kupe u Savu, dok je Marsonia bila sjedište rimske riječne flote na Savi. Svi su gradovi bili uređeni na rimski način. Gradovi su pospješivali romanizaciju, širenje rimskog načina života te latinskog jezika, pisma i kulture. RIMSKI VOJNI TABORKad bi se zaustavljala na bojnim pohodima, rimska je vojska brižno utvrđivala logore obično na uzvisini, na kojoj ju je bilo teško napasti i svladati. Logor je bio pravokutnog oblika s pravilno poredanim šatorima i prolazima među njima. U sredini logora bio je žrtvenik, trg i zapovjednikov šator, u kojemu su vojnici primali zapovjedi. Vojnici se nisu nakon bitke ili tijekom zatišja vraćali u Rim, nego bi ostajali u logorima. U vrijeme mira rimski vojnici aktivno su sudjelovali u izgradnji cesta, mostova i vodovoda.

Da bi obranio Carstvo, August je nastojao pomaknuti granice na pogodnije crte, prvenstveno vodene prepreke, tako su Rimljani prihvatili Rajnu i Dunav kao prirodne i lako obranjive granice. Uz njih su podigli utvrđenu granicu – limes. Ojačavali su ju gradnjom utvrda i bedema ili opkopima s nasipima i palisadama. GRADNJA UTVRDE Gradnja utvrde bio je prvi zadatak rimskih legionara. Ako je bilo predviđeno da legija dulje boravi na nekom mjestu gradila se utvrda zidana od kamena i cigle. Jedna od najudaljenijih rimskih utvrda u Britaniji u Hardknottu, čuvala je dolinu i rimsku cestu. Utvrda je sagrađena početkom 2. stoljeća.

A što se dalje zbilo saznajte u novoj knjizi o avanturama malog Felixa...
A što se dalje dogodilo s rimskim dječakom Felixom, čitajte u nekom novom nastavku...
  • https://hr.wikipedia.org/wiki/Glavna_stranica
  • https://www.enciklopedija.hr/
  • https://www.youtube.com/
  • http://limescroatia.eu/naslovnica/
  • https://edutorij.e-skole.hr/share/proxy/alfresco-noauth/edutorij/api/proxy-guest/efe6be83-aab0-4849-a20d-065172b7f7c0/rimske-ceste.html
  • https://www.bib.irb.hr/850967
  • https://en.wikipedia.org/wiki/Danubian_Limes
  • https://www.danubelimes-robg.eu/index.php/en/about-the-cross-border-route/history-of-the-romanian-limes
  • https://www.interreg-danube.eu/approved-projects/living-danube-limes/section/pilot-sites
  • https://www.slavonskibrod.net/blog/slavonski-brod-povijest-rimsko-doba24589.html
  • https://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=43436
  • https://www.historylearningsite.co.uk/ancient-rome/ancient-rome-and-trade/
  • https://hpd-japetic.hr/rimski-rijecni-brod/
Fotografije:
Bibliografija i mrežni izvori:
Nositelji projekta: Institut za Arheologiju, Zagreb i Ženska opća gimnazija Družbe sestara milosrdnica (ŽOG), Zagreb Tema: Digitalna slikovnica o doživljajima rimskog dječaka Felixa na putovanju Dunavom Pripremile: učenice fakultativne grupe “Antika” - Mihaela Duvnjak, Monika Brzović, Nika Mijatović, Klara Đermek, Marta Tomić, Marina Roguljić i Natalija Jozić Voditeljica projekta: Ivana Ožanić Roguljić Ilustracije: Nika MijatovićVodila i uredila: Irena Marija Vojvodić Muzika: D. Pejačević: Život cvijeća: Ruža, Potočnica, Ljubica. Klavir: Zvjezdan VojvodićPublikacija izrađena u sklopu Projekta popularizacije znanostiZagreb, lipanj 2022.
Impressum