GLAGOLJICA I PISMENOST, 6.R

6. RAZRED

"AJMO HRVATI SE S GLAGOLJICOM!"

1UVOD, TEORIJA (E-IZVORI)

POČETCI HRVATSKE PISMENOSTI PISMO = sustav grafičkih znakova kojim se zapisuje govorni jezik PISMENOST = POZNAVANJE SLOVA, VJEŠTINA ČITANJA I PISANJA TE STVARANJA TEKSTOVA MOTIVACIJA VAŽNOST LJUDSKE PISMENOSTI: https://sway.office.com/ybPok7Qy542RDABg?ref=Link ŠTO S HRVATIMA?! VALUNSKA PLOČA (11. st.) - jedan od najstarijih hrvatskih glagoljskih spomenika pronađen u Valunu na otoku Cresu - nadgrobna ploča pisana na 2 jezika i 2 pisma (glagoljica i latinica) Hrvati su se tijekom povijesti služili s više jezika i pisama. preuzeto s: hr.wikipedia.org/wiki/Valunska_plo%C4%8Da - piše: Tjeha, sin Bratohna i unuk Juna - tri generacije jedne valunske obitelji: baka, njezin sin i unuk (1. Tĕha sinъ vъ(nu)kъ Juna, 2. Techa et filius eius Bratohna, 3. et Iunna nepus eius) GLAVNI DIO TROJEZIČNOST (hrvatski, latinski i staroslavenski jezik) – 7. st. – dolazak Hrvata na današnje područje (velika seoba naroda) – govorili su hrvatskim jezikom za koji nisu imali vlastito pismo – zatekli su LATINSKI JEZIK (jezik, kulutra zapadne civilizacije; dugo bio jezik službene komunikacije, piše se latinicom) - više od 500 kamenih spomenika s latinskim tekstovima nastalih od 8. do 15. st. – spomenici na latinskome jeziku: Trpimirov natpis, Branimirov natpis * Trpimirov natpis (852.) – spominje ime našeg kneza (duce Trepim) preuzeto s: hr.wikipedia.org/wiki/Trpimir ulomak oltarne pregrade s natpisom kneza Trpimira iz 9. stoljeća, pronađen u Rižinicama kraj Solina "...za kneza Trpim(ira) = ...pro duce Trepim(ero)" * Branimirov natpis (888.) – spominje hrvatsko ime (cruatorum) - sačuvano je pet kamenih natpisa (na crkvenim pregradama, urešenih pleterom) s njegovim imenom (Gornji Muć kraj Sinja, Šopot kraj Benkovca, Nin, Ždrapanj kraj Skradina i Otres– Lukačuša kraj Bribira) ŠOPOT ŠOPOT - preuzeto s: www.facebook.com/visitravnikotari/photos/a.991017114242131.1073741843.757476727596172/991017127575463) - na gredi i zabatu pregrade spominje se knez Branimir, kao "comes" i "dux" Hrvata. = "Branimero comes dux Cruatorum cogitavit." MUĆ - ULOMAK OLTARNE GREDE S NATPISOM KNEZA BRANIMIRA I GODINOM 888. MUĆ - preuzeto s https://skfb.ly/6RyQO … BRANIMIRI ANNORUM CHRISTI SACRA DE VIRG/ine/ CARNE/m/ VT SVMPS/it/ S/acrum/ DCCCLXXX ET VIII VIQUE INDIC/tione/ …= U vrijeme gospodara kneza (vladara?) Branimira, 888. godine od kada je Krist uzeo Sveto Tijelo od Svete Djevice i šeste indikcije. – latinskim jezikom služili smo se do 1847., kada HRVATSKI postaje službeni jezik (zahvaljujući Ivanu Kukuljeviću Sakcinskom, Hrvatski sabor) – 9. st. – Sveta braća (Konstantin Ćiril i Metod) i njihovi učenici šire kršćanstvo među Slavenima, na STAROSLAVENSKOM (crkvenoslavenskom) jeziku – prihvaćen kao crkveni, obredni jezik; za njega je Ćiril osmislio posebno pismo - glagoljicu – piše se glagoljicom – uskoro se počeo miješati s hrvatskim jezikom te rabiti i za druge javne svrhe TROPISMENOST (glagoljica, hrvatska ćirilica, latinica) – glagoljica – najstarije pismo, nastalo u 9. st. – sastavio ga Konstantin (Ćiril) – azbuka – redoslijed glagoljičnih slova – svako slovo ima ime i brojevnu vrijednost – hrvatska varijanta glagoljice – uglata glagoljica – spomenici na glagoljici: Bašćanska ploča, Vinodolski zakonik, Istarski razvod, Misal kneza Novaka * Baščanska ploča (1100.) – jedan od najstarijih i najpoznatijih hrvatskih spomenika naše pismenosti preuzeto s www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=6206 - naziv je dobila po mjestu Baški na Krku, gdje je ploča nađena u crkvi sv. Lucije kraj Jurandvora između Baške i Bašćanske Drage. Danas se čuva u palači HAZU u Zagrebu. Kako izgovarati tekst (Stjepan Damjanović) Prijevod na suvremeni jezik (Milan Moguš) 1. Az v ime Otca i Sina i Svetago Duha. Az 2. opat Držiha pisah se o ledinje juže 3. da Zvănimir kralj hrvatski v 4. dni svojen v svetuju Luciju i svedo 5. mi: župan Desimra Krbavje, Mratin v Li 6. cje, Pribnebža s posl Vinodolje, Jakov v o 7. tocje. Da iže to poreče, klni j Bog i 12 apostola i 4 e 8. vanjelisti i svetaja Lucija. Amen. Da iže sdje žive 9. t, moli za nje Boga. Az opat Dobrovit z 10. dah crikăv siju i svojeju bratiju s dev 11. etiju v dni kneza Kosmăta oblad 12. ajućago vsu Krajinu. I biše v t dni M 13. ikula v Otočci s svetuju Luciju v jedino. Ja, u ime Oca i Sina i Svetoga Duha. Ja opat Držiha pisah ovo o ledini koju dade Zvonimir, kralj hrvatski, u svoje dane svetoj Luciji pred svjedocima: županom Desimirom iz Krbave, Martinom iz Like, Pribenežom poslanikom iz Vinodola, Jakovom iz otoka. Tko to porekne, neka ga Bog prokune i 12 apostola i 4 evanđelista i sveta Lucija. Amen. Da tko ovdje živi, moli za njih Boga. Ja opat Dobrovit zidah ovu crkvu sa svoje devetero braće u dane kneza Kosmata koji je vladao cijelom Krajinom. I u te dane bio je (samostan) sv. Mikule u Otočcu sa svetom Lucijom u zajednici. OTČE NAŠ (Oče naš) - Mješoviti zbor Društva prijatelja glagoljice Bašćina https://www.youtube.com/watch?v=5rmn44VJQpk * Vinodolski zakonik (1288.) – najstarijih pravni, zakonski dokument na hrvatskom preuzeto s povijest.hr/nadanasnjidan/vinodolski-zakonik-najstariji-pravni-dokument-na-hrvatskom-1288/ Misal,-ala lat. (missale) je liturgijska knjiga u kojoj se nalaze molitve i pjesme koje se čitaju kod katoličkog bogosluženja. * Misal kneza Novaka (1368.) – jedna je od najljepših i najvrednijih glagoljičkih knjiga preuzeto s www.facebook.com/77165992836/photos/misal-kneza-novaka-iz-godine-1368-jedna-je-od-najljep%C5%A1ih-glagolji%C4%8Dkih-knjiga-%C4%8Duv/10151704397342837/ * Hrvojev misal (1404.) – pisar Butko, najljepši i najbogatije ilustrirani glagoljski rukopis hrvatskoga srednjovjekovlja preuzeto s hr.wikipedia.org/wiki/Hrvojev_misal - više na croativ.net/hrvatska-bastina-%CC%B6-hrvojev-misal-7940/ Digitalna knjiga: Hrvojev misal: https://digitalna.nsk.hr/pb/?object=view&id=19404&tify={%22panX%22:0.537,%22panY%22:0.56,%22view%22:%22scan%22,%22zoom%22:0.349} – u 12. st. - nastala hrvatska ćirilica (bosančica) – dobila ime po Ćirilu (Konstantinu) – njome su pisali Hrvati u Bosni i Hercegovini te južnoj Dalmaciji: Poljice i zaleđe Splita, dalmatinski otoci (ponajviše Brač), Dubrovnik i njegova okolica – spomenici na bosančici: Povaljska listina, Poljički statut * Povaljska listina (1250.) – jedan od najstarijih spomenika pisan hrvatskom ćirilicom, bosančicom preuzeto s hr.wikipedia.org/wiki/Povaljska_listina – latinica – od 14. st. njome se zapisuje hrvatski jezik – spomenici na latinici: Red i zakon sestara dominikanki, Šibenska molitva * Šibenska molitva (14. st.) – ubraja se u najstarije latinicom i hrvatskim jezikom pisane pjesničke tekstove hr.wikipedia.org/wiki/%C5%A0ibenska_molitva TISKARSTVO https://www.youtube.com/watch?v=OQSiGbxPlls – u 15. st. tiskarski stroj izumio Johannes Gutenberg (vjerojatno Mainz, 1397. – Mainz, 3. veljače 1468.), njemački tiskar (pravo ime Johannes Gensfleisch zum Gutenberg) 2022. - obilježavamo 625. godišnjicu rođenja (preuzeto hr.wikipedia.org) – omogućio tiskanje knjiga brže i jeftinije, knjiga dostupnija većem broju korisnika – 1455. otisnuo u Mainzu prvu knjigu – Bibliju od 42 retka – krajem 15. st. javljaju se prve tiskare u Hrvatskoj (Kosinj, Rijeka i Senj) – inkunabule – najstarije tiskane knjige, nastale od izuma tiskarskog stroja (1455.) pa do 1500. *Misal po zakonu rimskoga dvora – prva hrvatska tiskana knjiga, prvotisak; otisnuta je samo 28 godina nakon prve tiskane knjige na svijetu, 22. veljače 1483., ne zna se mjesto tiskanja – glagoljica, hrvatski jezik – prvi misal u Europi koji nije tiskan latinicom i latinskim jezikom, jedna od najljepših tiskanih inkunabula uopće preuzeto s virtualna.nsk.hr/glagoljica/2019/01/08/misal-po-zakonu-rimskoga-dvora/ Digitalna knjiga: https://glagoljica.hr/?pr=iiif.v.a&id=13837 GODINA MARKA MARULIĆA ( 22. travanj 2021. - 22. travanj 2022.) Hrvatski sabor je donio Odluku o proglašenju 2021. godine "Godinom Marka Marulića". Godina Marka Marulića obilježavat će se od 22. travnja ove do 22. travnja 2022. godine. Na taj način i šira će javnost imati priliku osvijestiti da se ove godine obilježava 500 godina tiskanja Marulićeve "Judite", prve autorske knjige na hrvatskom jeziku zbog koje je Marulić nazvan "ocem hrvatske književnosti". "Judita" je prvi umjetnički ep u hrvatskoj književnosti napisan 1501. na narodnom jeziku, dovršen 22. travnja, a objavljen, tiskan u Veneciji 1521. godine. TV EMISIJE I FILMOVI O GLAGOLJICI:

• Školski sat - Hrvatski jezik: Ključ i simboli glagoljice
• Film - Cyril and Methodius: The Apostles of the Slavs (2013.)

E-IZVORI (PORTALI) O GLAGOLJICI:

• PORTAL GLAGOLJICA.HR

https://glagoljica.hr/

• STAROSLAVENSKI INSTITUT - GLAGOLJICA

https://stin.hr/glagoljica/

• VIRTUALNA.NSK.HR - GLAGOLJICA

http://virtualna.nsk.hr/glagoljica/2019/01/23/glagoljica-brajica-latinica/

• MATICA HRVATSKA

https://www.matica.hr/zbivanja/dan-hrvatske-glagoljice-i-glagoljastva-3067/

• JEZIK.HR

https://jezik.hr/glagoljica.html

• INSTITUT ZA HRVATSKI JEZIK I JEZIKOSLOVJE (IHJJ)

http://ihjj.hr/clanak/danas-je-dan-hrvatske-glagoljice-i-glagoljastva/7308/

1. HRVATSKI U ŠKOLI: http://hrvatski.hr/volim-glagoljicu/

3ZADATCI(HJ, LK)

4IGRE

IGRE

• PIŠEM GLAGOLJICOM:

http://hrvatski.hr/games/crtanje-glagoljica/

• GLAGOLJICA PAMTILICA:

http://hrvatski.hr/games/pamtilica-glagoljica/

• SLAGALICA - BAŠČANSKA PLOČA:

https://jezik.hr/bascanska-slagalica.html

• KVIZ - ZNAM GLAGOLJICU:

http://hrvatski.hr/games/kviz-glagoljica/

• MISLAV KNEZA NOVAKA

https://borna12.gitlab.io/glagoljica-projekt/

• OBRAZOVNE IGRE STIN

https://stin.hr/obrazovne-igre/

• JEZIČNE IGRE - GLAGOLJICA

https://jezicneigre.com/glagoljica/

5VREDNOVANJE

tema 2: 22.2. DAN HRV. GLAGOLJICE I GLAGOLJAŠTVA

ZAŠTO GLAGOLJICA?!? Hrvatskoglagoljska baština jedna je od najistaknutijih sastavnica hrvatskoga kulturnog identiteta. Zato je Sabor Republike Hrvatske odlučio da se 22. veljače obilježava kao Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva, u spomen na dan kad je 1483. otisnuta prva hrvatska knjiga, glagoljski "Misal po zakonu rimskoga dvora". Ministarstvo kulture je krajem ožujka temeljem Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara utvrdilo da umijeće čitanja, pisanja i tiskanja glagoljice ima svojstvo nematerijalnog kulturnog dobra, te se na njega primjenjuje sustav mjera zaštite. (2014.) U tu svrhu Ministarstvo je objavilo Popis nositelja dobra, koji su dužni provoditi mjere zaštite radi njezina očuvanja. Na popisu ima 55 nositelja među kojima je najznačajnija institucija za očuvanje naše glagoljaške baštine zasigurno Staroslavenski Institut. Uz njega se na popisu nalaze i Institut za etnologiju i folkloristiku, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatski studiji, Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Tekstilno tehnološki fakultet Sveučilišta u Splitu, Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Samostan Provincije franjevaca trećoredaca glagoljaša, te brojne škole, udruge, centri za edukaciju i jedinice lokalne uprave. (preuzeto: https://www.hrstud.unizg.hr/_news/34728/Hrvatski%20studiji%20-%20nositelj%20za%20nematerijalno%20kulturno%20dobro.pdf

Osnovna škole "Ljudevit Gaj" Krapina

izradila Suzana Pracaić, školski knjižničar savjetnik

2"IGRAJMO SE GLAGOLJICOM"

POČETCI HRVATSKE PISMENOSTI

ISHODI UČENJA: OŠ HJ A.6.6. Učenik uočava jezičnu raznolikost hrvatskoga jezika kroz hrvatsku povijest.

• prepoznaje hrvatska narječja i govore
• upoznaje se s pojmovima trojezičnosti (staroslavenski, starohrvatski i latinski) i tropismenosti (glagoljica, hrvatska ćirilica/bosančica, latinica) kroz hrvatsku povijest
• upoznaje se sa spomenicima hrvatske srednjovjekovne pismenosti i Prvotiskom

OŠ HJ B.6.4. Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut različitim iskustvima i doživljajima književnoga teksta.

• oblikuje uratke u kojima dolazi do izražaja kreativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje na temelju jezičnih vještina
• istražuje, eksperimentira i slobodno radi na temi koja mu je bliska
• snima fotografije prema motivima, snima kratke filmove (isječke), osmišljava kostime i scenografiju, organizira kvizove, oblikuje glagoljično pismo različitim likovnim tehnikama i stvara druge uratke prema vlastitoj zamisli

OŠ LK A.6.3. Učenik u vlastitome izražavanju koristi tehničke i izražajne mogućnosti novomedijskih tehnologija.

• Učenik digitalnim fotoaparatom (digitalni fotoaparat, pametni telefon, tablet) bilježi različite sadržaje služeći se znanjem o likovnom jeziku i ostalim likovnim pojmovima;
• zabilježene sadržaje interpretira u vlastitom vizualnom radu.
• Učenik se služi osnovnim funkcijama programa za obradu fotografije.
• Učenik koristi računalne programe za izradu prezentacije (povezano s ishodom C.6.1.).
• Učenik izrađuje kraću animiranu formu tehnikom stop animacije.

eTwinning projekt