Want to make creations as awesome as this one?

No description

More creations to inspire you

Transcript

U sklopu dodatne nastave iz Geografije održano je više onlinepredavanja i prezentacija. Posebno se zahvaljujemo Dariju Klasiću za predavanje o Južnoj Africi i životu u diplomaciji te Franu Kauzlariću, bivšem učeniku naše škole, za izuzetne prezentacije o Srednjoj i Južnoj Americi.Dio prezentacije o Srednjoj i Južnoj Americi:Na natjecanjima iz geografije veći je broj učenica i učenika postigao zapažene rezultate, a izuzetan uspjeh postigao je Jakov Vojta Žujo iz 4.e razreda koji je na Državnom natjecanju osvojio 4. mjesto. Bravo, Jakove!Jakov Vojta Žujo

Naši učenici postižu rezultate i iz prirodnih predmeta. Uz vodstvo prof. Božić i prof. Celižića, učenici XVI. gimnazije istražuju i zakone fizike. Prihvatili su izazov najpoznatije influencerice iz fizike Physics Girl tako što povezuju gradivo sa svakodnevnim situacijama i zabavom te kvalitetno i pozitivno koriste vrijeme dok nisu u školi.Njihove radove možete pogledati na sljedećim poveznicama:

U našoj školi djeluje i zbor koji vodi profesorica Snežana Ponoš. Iako su epidemiološke mjere otežale probe školskoga zbora, to nije spriječilo prof. Ponoš i njezine učenice da otpjevaju baskijsku božićnu pjesmu Gabriel`s Message kojom su radost Božića virtualno unijele u naše domove u ovim zahtjevnim vremenima.

Osim što ostvaruju vrhunske rezultate na natjecanjima i smotrama iz stranih jezika te prirodnih predmeta, naši učenici često su vrlo kreativni i talentirani. Jedna od takvih zvijezda naše škole definitivno je učenik Leon Korman iz 4. e koji izvrsno svira dva glazbena instrumenta - glasovir i violinu. Svoju izvrsnost dokazao je na nacionalnim i internacionalnim natjecanjima i smotrama gdje je osvojio brojne nagrade. Njegov talent prepoznao je i Konzervatorij u Parizu (Conservatoire de Paris) gdje će Leon nastaviti svoju glazbenu karijeru. Želimo mu mnogo uspjeha i nadamo se da ćemo imati priliku uživo uživati na njegovim budućim koncertima!

U školi je 2018. godine osnovana Filmska skupina kako bi našim učenicima omogućila da se kreativno izražavaju i filmom. Već su se te prve godine mladi filmaši uhvatili ukoštac s vrlo zahtjevnim projektom, a to je snimanje dokumentarnog filma o školi u povodu 55. obljetnice njezina osnutka. Tada je u kratkom roku nastao film Sve u Šesnaest(oj) koji je svoju premijeru doživio u Kazalištu Vidragdje se održala proslava Dana škole i velika obljetnica.U 2020. snimljen je animirani filmCvrčakkoji je nastao prema Nazorovoj istoimenoj pjesmi, a time se obilježila Godinu Vladimira Nazora. Film je premijerno prikazan na Književnoj večeri posvećenoj tom hrvatskom pjesniku. Oba su se filma plasirala na najveći hrvatski filmski festivali za mladež - Filmsku reviju mladeži i Four River Film Festival. FilmCvrčakplasirao se i na Dubrovnik Film Festival, također vrlo važan hrvatski filmski festival za mladež.Iako je pandemija koronavirusa otežala proces stvaranja filmova, naši učenici revno rade jer trenutno snimaju čak dva filma - igrani i animirani. Dok ne završe svoje filmove, donosimo vam fotografije sa snimanja.

Ove je godine plesna grupa odlučila sudjelovati u projektu Hrvatskog školskog sportskog saveza pod nazivom Virtualni plesni show. Ideja projekta je da učenici osmisle koncept i koreografiju, izaberu glazbu i na kraju snime video. Uz puno truda, organizacije, ali i podrške ostalih profesora XVI. gimnazije, uspjeli su napraviti video na koji je cijela škola jako ponosna. Njihov je uradak prošao prvi krug natjecanja čime su se plasirali u Poreč. U projektu su sudjelovali Paula Berić, Tibor Bošnjak, Lana Divković, Katja Ivanić, Laura Lulić, Leona Perić, Tia Pačić, Lara Ramić i Glorija Zaić dok ih je pratilo i bodrilo budno oko njihove mentorice Verice Dervoz, prof.Iznenađenje: u videu se pojavljuju i dva posebna gosta. Sami otkrijte o kome se radi!

Tijekom proljetnih praznika oko 30 naših učenika sudjelovalo je na Filmskoj naSTAVi koja se tradicionalno održava u kinu Tuškanac, ali ove se godine zbog pandemije održala online. Učenici su pogledali pet filmova, a nakon projekcije uslijedila je analiza i interpretacija filma s predavačima i gostima. Prvi dan učenici su pogledali kultni hrvatski film Tko pjeva zlo ne misli. Nakon filma gost Ilija Barišić predstavio je monografsku knjižicu Tko pjeva zlo ne misli koja je nastala u povodu 50. godišnjice Golikova filma. Drugi dan učenici su pogledali film Lada Kamenski. Gosti su bili glumac Frano Mašković te redateljica i scenaristica filma Sara Hribar. Spremno su odgovarali na pitanja o samom filmu, ali i o glumačkom i redateljskom poslu u Hrvatskoj. Treći dan učenici su pogledali snažan i potresan film Jedna od nas koji tematizira seksualno nasilje. Nakon projekcije uslijedio je razgovor sa psihologinjom Silvijom Stanić i redateljem filma Đurom Gavranom. Zadnja dva dana prikazani su filmovi Wolfpacki Živa istina, a naši su učenici bili vrlo aktivni u analizi i interpretaciji te su svim gostima postavljali zanimljiva i promišljena pitanja.Marta Kaminski (1. e) prvi je put sudjelovala: "Na nastavi sam iskreno uživala, nadmašila je sva moja očekivanja. Svi voditelji su bili zanimljivi, kao i ostali sudionici kojih je bilo iznimno puno. Komunikacija koja je ostvarena između voditelja i ostalih gostiju i nas koji smo pratili naSTAVu je bila fantastična. Jako puno sam naučila od ostalih sudionika ne samo o filmu nego i o pogledu na film i samom doživljaju i razumijevanju istoga. Nisam očekivala tako edukativne i zanimljive filmove i rasprave nakon gledanja. Ne mogu zamisliti bolji način provođenja praznika. Veselim se budućim okupljanjima i sigurna sam da ću u njima sudjelovati."

Naši su učenici i ove godine sudjelovali na smotri LiDraNo na kojoj su ostvarili izvrsne rezultate. Pogledajte snimke pojedinačnih scenskih nastupa naših talentiranih glumaca!

Ove smo školske godine 2020./2021., kao i proteklih godina, bili vrlo aktivni na području likovne umjetnosti. Godinu smo započeli sudjelovanjem na značajnom muzejsko- edukativnom projektu 10 škola - 10 umjetnika 2020., u kojem sudjeluje samo deset škola na području Republike Hrvatske. Tijekom godine postavili smo dvije izložbe radova Likovne grupe, a to su ReDesigni Izložba radova školske razine LIK 2021. Na natjecanju-izložbi učenika osnovnih i srednjih škola iz područja vizualnih umjetnosti i dizajna ostvarili smo zapažene rezultate, a na zanimljivom natječaju Školski sport i Olimpijski pokret – tema: Haikunaša je učenica prvog razreda osvojila visoko drugo mjesto u kategoriji srednjih škola. Veselimo se daljnjim kreativnim trenutcima naše Likovne grupe, a u pripremi je postavljanje i treće izložbe ove godine.Uživajte u pregledu naše bogate stvaralačke godine!

Što je čovjek?replika nečeg nadnaravnogjeftina kopijaili ipak fenomen,začuđujući intelektualacispunjenost zlobnog sna;anđeoski oblik dobrote?veliko razočaranje,evolucijska pogreškaili jednostavna zloba,pakost, sebičnostrumena privlačna jabukaiznutra mrtva od trulosti?ili ipak, čista suprotnost,nevino čedodobroćudna pčela radnicapod višom kontrolom;evolucijsko čudonepoznate prirode?Lana Makarun, 1.aDjetinjstvoSmijeh, cvijeće, igra.Pjev ptica ,sloboda,što je djetinjstvo bez igre?Samo dosadna knjiga.Što je djetinjstvo bez smijeha?Utihnuta pjesma.Što je djetinjstvo ako nije sloboda,Ili pjesma ,ili igra?To ne treba propustiti,prerano otići,napustiti svijet bez briga iprijeći granicu ,dospjeti dosvijeta briga, posla, svijeta.Zanemariti granice i otići do neba.Zagrliti sunce i nikad ga ne pustiti.Otići na drugi planet i nikad se ne vratiti.Lana Makarun, 1.aMoje putovanje u…Žurio sam. Glasni zvuci vlastitih koraka odzvanjali su mojim ušima. Pokušao sam se ne obazirati na brojne razgovore slučajnih prolaznika koji su strujali kroz zrak, onako nejasno i prpošno. Jedan, dva, tri, četiri, pet… Na tren sam pomislio kako bi bilo lijepo proučavati njihove izraze lica, ali me je od te ideje odvukla blistava svjetlost farova automobila što se širila kroz maglu. Barem me ona činila malčice opuštenijim, jer na taj način drugi nisu mogli uočiti moj izraz lica, nervozu i užurbano disanje. Tvrdili su da previše razmišljam. No mene su samo obilazile razne misli i osjećaji, a nisam ih uspijevao dovesti u red. Kontrolirale su rad mojeg srca, strujale niz vene i počivale u svakom sitnom kutku moga tijela. Dosta mi je svega. Dosta mi je njih, njihovih prigovora i prenaglašene površnosti. Čemu tražiti sreću, kad je taj osjećaj ionako samo prolazan. Konačno sam stigao do kolodvora. Vlak je na peron stigao neočekivano brzo. Na karti su se kričavim slovima izdvajale riječi ,,Samograd”. Ovaj put, pomalo teškim korakom, kročio sam u njega. Tako je započelo moje putovanje.Put je trajao dovoljno kratko da ne bude predug. Osim mene, vlakom je putovala starija gospođa zadubljena u čitanje knjige i jedan slijepac. Često sam brisao rukama maglu skupljenu na staklu, kako bih mogao promatrati visoke planinske lance prekrivene snijegom između kojih teče zaleđena rijeka. Kako se vlak sve više približavao odredištu, bivalo je sve hladnije i hladnije, stoga sam lijeno navukao slojevit kaput. Stigavši do Samograda, obuzela me blaga pometnja, no ovaj put sam uspio biti snažniji od nje. Izašao sam iz vlaka i melankolično gledao kako se udaljava u daljini. U Samogradu ne prebiva mnogo ljudi, no prilično je velik unatoč toj činjenici. Također, nitko nikada nije rođen ovdje, već su svi spletom okolnosti završili u njemu. Možda jednostavno imaju jednak način rada mozga kao ja, ili pak slične osjećaje. Zapravo, prije bih rekao varijacije osjećaja jer na svijetu ne postoje osobe koje se osjećaju identično.Na ulazu u sam grad dočekali su me recepcionari i ispitivali neobična pitanja. Koliko imam godina, koja sam krvna grupa, kad sam rođen… Ništa nije imalo smisla tako da sam samo šutio. Tek na posljetku me upitaše ključno pitanje: tko sam ja zapravo? Samo sam instinktivno slegnuo ramenima, nakon čega su me napokon odlučili pustiti.Središtem grada prostire se dugačka cesta, a pokraj nje pravilno su naslagane zgrade različitih oblika. Između njih, naseljeni su prazni prostori, ili pusti parkovi. Ako nastavite hodati cestom, opet se nađete na početku samoga grada. Za razliku od tipičnih gradova, sresti čovjeka na ulici prava je rijetkost, a kad ga vidiš, osjećaš nevjerojatnu sinergiju. Stanove u zgradama nastanjuje tko god poželi, i to besplatno. Ipak, boravak ovdje nije vječan i svatko jednom osjeti potrebu za odlaskom. Također, vlada neka neobična mješavina tople i hladne temperature.Toga je dana kiša pljuštala kao iz kabla i topila lagane pahuljice snijega nakupljene na pločniku. Neki unutarnji glas me nagovorio da skrenem u obližnji park. Nastanivši se na klupicu ispod stabla, uočio sam sićušnu figuru preko puta sebe. Gledala je u pod i razmišljala o nečemu intrigantnom. Poželio sam barem na tren biti okružen njezinim mislima. Odjednom je nervozno počela tražiti nešto po torbici. ,,Gdje sam li stavila te glupe cigarete?”, čuo sam kako komentira za sebe. Na pamet mi je sinula korisna zamisao te sam gurnuo ruku duboko u džep jakne. Nekako sam iskopao paket cigareta, prišao joj i ponudio je. ,,Hvala”, rekla je i pružila mi nešto nalik osmijehu. Neko smo vrijeme tako stajali jedno do drugog i zurili u pod, sve dok nisam čuo dobro poznat zvuk jecanja. Niz njeno lice lile su se krokodilske suze i stapale se s kapljicama kiše. ,,Pričaj”, rekao sam joj bez prevelikog razmišljanja. Ovdje u Samogradu ljudi daju podršku jedni drugima iako si ni oni sami ne znaju pomoći.,,Ne vide me”, govorila je kroz plač.,,Naprosto ne vide onu pravu mene, koju ja vidim. Smatraju kako mi je ljepota dovoljna za postizanje svega u životu. Ne žele ni pročitati moje znanstvene radove jer su to gluposti kojima se lijepa osoba poput mene ne bi trebala zamarati. Ja navodno imam sve.”Pogledao sam je malo bolje. Da, njezine crte lica uistinu su bile savršeno skladne, oči plave i duboke, a kosa glatka poput svile. To ranije, priznajem, nisam primijetio. ,,Ni on me ne voli, cijeni samo iluziju što ljudi nazivaju ljepotom, a onu pravu mene, skrivenu iza stotine nevažnih slojeva, ne. Voli me zbog mog tijela, lica, ali ne i onog što ja zapravo jesam. Mama me uvijek slala u modne vode jer škola nije bila naročito bitna zato što imam dar”, rekla je smirivši se malo. Neko vrijeme sam slušao njezine doživljaje i šutio. Razmišljao, slušao, i tako ukrug. Na kraju sam joj uputio nekoliko lijepih riječi i komentirao cjelokupnu situaciju. Na to sve, ona se zahvalila i zapazila da ju nitko nikada nije saslušao i zanemario njezin izgled.Stavio sam ruku na njezino rame te je privio uza se. Najednom je kiša stala, a hladnoća se ipak malo smirila. Mjesečina nam je obasjavala lica, a sjene se ujedinile. Od svog boravka u Samogradu, ne sjećam se da je mjesec ikada sjao tolikim sjajem.Katja Galunić, 1.cCrvena ružaCrvena ruža u jarku.I lijep, vjetrovit dan.Pogrbljenih ramenai spuštene glavestopu pred stopukorača.U zapetljanoj, crvenoj kosi vjetarmiluje pjegavo licezamrljano suzama,ruka umrljana krvlju guši jecaje.Oštro ulijevopa ravno naprijedmahovinom prekrit grob.Premalen.„Donijela sam ti ružu.Ne brini, krv je od trnja.“Neželjena sjećanja.Tjeskoba.Strah.„Da ti malo čitam?Leći ću ovdje.“Vlati meke poput baršuna.Gusta trava, dubok san.Nježan šapat uspavankeI utjeha žalosne vrbe.U dubokom hladu isprepliće korijenjes tankim prstimagrleći ih.Huk vjetra,Let latica,Spokoj.Crvena ruža u jarku.I lijep, vjetrovit dan.Jana Ajduković, 2.eISJEČAK IZ DNEVNIKA LJUBAVI27.11.2019.Što je to ljubav?Ne znam.Znaš li možda ti što je to ljubav?Ne.A ti?Ne.Ni ja ne znam, ali smatram da je ljubavnešto strano, nešto što nisam imala,a mislim da uskoro neću.Ljubav je nekakav čudni osjećaj koji te probada,uznemirava i guši.Ona traži smisao i svrhu života.Rijetko je prisutna, ali je bogata.Uz žrtvu donosi mir, povjerenje i oslonac.Ona traži nešto za čim svijest i duša žude.Ona odvlači od stvarnosti i uvlači u imaginaran strahprožet neistinom koji šuti i probada.Osjećajem koji plače s tišinom zbog straha u srcu.Smisao koji nema logike, koji je neočekivan i neplaniran.Ona je imaginarna cjelina koja gubi svrhu.Doprinos za koji se više nitko ne zalaže.Osjećaj koji s vremenom pada u vodu.Nemilosrdna, čista, dostojanstvena i mudrae pa to je ljubav!12.12.2020.Možda je ljubav teška, možda izgleda nestvarno.Možda sutra bez tebe ne može započeti,možda sunce bez mene ne može izaći.No sigurno dan bez ljubavi naše ne će završiti.14.12.2020.Osjećati ljubav i osjećati se voljeno je posebno.Osjećati se voljeno na način na koji ti voliš drugoga je nestvarno.No prepoznati dio sebe u tebi je još nestvarnije.22.12.2020.Težiti savršenstvu je teško jer ništa nije savršeno,nitko nije savršen, no svatko se trudi biti dio savršenstva.Ljubav je nesavršena, no mi, mi smo njezine savršene slagalice.23.12.2020.Ljubav u sebi dijelim s tobom,Radost u osmijehu pokazujem tebi,a dobrotu svog srca samo biram za tebe.Iva Gazilj, 4.b

Novi pogled na Meduzino prokletstvoOd najprimitivnijih društava preko srednjeg vijeka, pa sve do suvremenog doba, položaj žene je doživio brojne promjene, a povezuje ih neprestana borba i težnja za izdizanjem iz svoje marginalizirane uloge.Muškarci, od samog početka čovječanstva, predstavljaju dominantni spol dok su žene tlačene i zanemarivane bez mogućnosti dokazivanja i korištenja svog intelektualnog potencijala.Antička Grčka predstavlja kolijevku europske civilizacije i demokracije, ali emancipacija žena i borba za njezina prava uopće nisu dolazili do izražaja te je to društvo, iako na prvu promatrano kao napredno, zapravo bilo vrlo nazadno i jednostrano.Podređenost žene najbolje se oslikava u činjenici da je smatrana imovinom muškarca bez ikakvih prava. Njezina je uloga bila isključivo usmjerena stvaranju novog života, odgoju djece i održavanju kućanstva. Na žene se gledalo kao na manje sposobne i vrijedne te su kao takve smještane na samo dno društvene ljestvice sa strancima i robovima. Pogled na ženu tog doba prikazuje i vjerovanje da su žene određena prijetnja muškarcu i njegovom „muškom poretku” te se postupno kroz stoljeća razvijala izuzetno jaka društvena kontrola nad njima.Međutim, bitno je naglasiti da se spomenuti loš položaj žene ponajviše odnosio na stvarno društvo dok se potpuno drugačiji aspekt prikaza žena prepoznaje u njihovoj živopisnoj mitologiji. Tamo se njeguje kult božica i pridaje im se posebna razina poštovanja. Grčka božanstva su strastvena, osvetoljubiva, nepredvidiva, a opet darežljiva i pravedna, upravo nalik ljudskim karakteristikama.Svi ti problemi atenskog društva duboko su ukorijenjeni u svijest naroda, pa su se žene najčešće nepravedno prikazivale kroz mitologiju kao demoni i čudovišta i uglavnom se krivica svaljivala na njih (vječna uloga izazivačica problema). Tako se i u mitu o Meduzi potpuno neopravdano i nezasluženo žena krivi za vlastito silovanje te je se za to kažnjava i odbacuje kao čudovište. Taj je apsurd u staroj Grčkoj, a i kasnije, smatran pravednim prokletstvom. Važno je naglasiti i osvijestiti da određeno ponašanje žrtve nikada ne smije biti opravdanje za taj gnjusni zločin jer ne postoji žena na svijetu koja namjerno biva žrtvom silovanja.Ovdje se prepoznaje klasičan slučaj optuživanja žrtve koji se, nažalost, događa i dandanas. Upravo ovih dana je potaknuta medijska borba silovanih žena iz Srbije i Hrvatske koje se suočavaju s osudom javnosti u oba slučaja – kad prijave zločin, ali i kada to propuste učiniti.Zato i ne čudi da je seksualno nasilje jedan je od najtežih i najmanje prijavljivanih oblika nasilja. Žrtve su nerijetko sustavno izložene nevjerici, podsmijehu i optuživanju, a društvo u kojem živimo, nažalost, ima sklonost okrivljavanja žrtve po principu „dobila je što je tražila” dok pitanje „Što je imala na sebi?” čujemo prečesto.Upravo te predrasude o silovanju, gdje se nepotrebno propituje odgovornost žene za učinjeno, pridonose da žrtva osjeća sram i krivnju te si predbacuje. Također, javlja se osjećaj bezvrijednosti i osobne degradacije koja u konačnici dovodi do izopćavanja iz društva te doživotne stigmatizacije.Prijeko su potrebni razni oblici edukacije sa svrhom buđenja svijesti i uklanjanja predrasuda prema žrtvama, kao i temeljito istraživanje postoje li pravne praznine na štetu zaštite žrtve.Kao što patrijarhalna stara Grčka nije imala empatije za pretrpljenu muku i užas Meduze, tako se ta društvena sljepoća nastavlja i u naše moderno doba. Stara je Grčka htjela učvrstiti položaj i superiornost muškaraca što je rezultiralo odgovornošću žene za nasilje nad njom samom – to je bio odraz tadašnjih društvenih normi i morala.Danas, ipak, dolazi do određenih pozitivnih pomaka te zbog toga veliku pažnju dobiva brončana skulptura argentinskog kipara Garbatija koja prikazuje izokrenuti mit o Meduzi koji pripovijeda priču iz Meduzine perspektive. Taj koncept izvrtanja priče dovodi u pitanje Meduzin lik kao čudovište i otvara novu predodžbu – tko je žena koja se skriva iza tog mita? Upravo to davanje svojstva ljudskoga liku Meduzi propituje pravednost i identitet čudovišta i otvara potpuno novu perspektivu odnosa zločin-žrtva.Originalna Cellinijeva skulptura, koja je i bila inspiracija Garbatiju, prikazuje odrubljenu glavu Meduze kao patrijarhalni odgovor na žensku moć te već spomenuti strah od žene i njezine moguće dominacije. Simbolika se sama nameće, odrubljena glava – ušutkana žena. Perzej, držeći Meduzinu glavu visoko podignutu u znak svoje pobjede i uspjeha, ipak ne uspijeva sakriti dozu vlastitog srama i krivnje jer ga odaju pognuta glava i pogled u pod.S druge pak strane, na Garbatijevoj skulpturi možemo uočiti inverziju mita. Meduza ima ruku spuštenu uz tijelo dok drži Perzejevu glavu i nema potrebu isticati svoju pobjedu, a pogled joj je prazan i protkan razočaranjem i tugom. Dočekala je svoju pravdu, ali izostao je pobjedonosni ushit.Zbog svega navedenoga, Garbetijeva skulptura postaje svojevrsna ikona pravde, simbol žrtava silovanja i dobiva kultni status u svijetu umjetnina jer pripovijeda novu priču. Simboliku nalazimo i u samoj lokaciji skulpture – preko puta kaznenog suda u New Yorku gdje su procesuirani muškarci upravo za seksualne napade i zlostavljanja.Napokon, Meduza zamjenom mjesta s Perzejom, dobiva zasluženu pravdu. Nameće se pitanje kako bi izgledalo da se ona mogla obraniti i čini se da utjelovljenje te mogućnosti daje nadu u pravednost borbe za ženska prava te na određeni način dobiva katarzično obilježje.Iako mnogima nije ispunila očekivanja prvenstveno zbog prikaza Perzejeve umjesto Posejdonove glave, skulptura je, zapravo neplanski, naglasila buđenje svijesti i napredak u percepciji žene kao žrtve te tako dala novu energiju cijelom društvu i nadu u pravednije sutra.Nika Mišetić, 1.e„Nijedan čovjek nije otok, sasvim sam za sebe; svaki je čovjek dio kontinenta, dio Zemlje; ako more odnese grudu zemlje – Europe je manje, kao da je odnijelo kakav rt, posjed tvoga prijatelja ili tvoj vlastiti; smrt svakoga čovjeka smanjuje mene, jer sam obuhvaćen u Čovječanstvu. I zato nikada ne pitaj kome zvono zvoni; Tebi zvoni.“ (John Donne)Nijedan čovjek nije otok – zvono tebi zvoni!Možda ste čuli za bajku o malom mišu s farme koji je jednog dana vidio kako vlasnici postavljaju mišolovku. Panično je upozoravao ostale životinje, kokoš, svinju i kravu, i molio za pomoć, ali oni se nisu obazirali niti planirali pomoći mišu jer su smatrali da ih se to ne tiče. Te se noći začuo zvuk mišolovke i seljakova žena potrčala je prema njoj, ali nije vidjela da se uhvatila zmija koja ju je potom ugrizla. Seljak ju je odvezao u bolnicu, a kad su se vratili, budući da je žena imala vrućicu, odlučio je skuhati joj kokošju juhu pa je zaklao kokoš. Mnogo je ljudi dolazilo ženi u posjet te ih je valjalo nahraniti, stoga je seljak zaklao i svinju. Žena je na kraju umrla i na sprovod je došlo još više ljudi, a seljak je, da ih nahrani, naposljetku zaklao i kravu. Miš je, žalostan, sve promatrao. Pandemija naša svagdašnjaČovjek je od rođenja dio zajednice te je pod utjecajem onoga što se u njoj zbiva. Sve s čime se susretne pojedinac, utječe i na one oko njega. Nažalost, iz dana u dan sve je više onih koji misle samo na sebe i svoje potrebe te ne vide ili ih nije briga kako i koliko njihovi postupci utječu na druge. Ovo pomalo mračno doba u kojem trenutno živimo posebice je istaknulo ljudsku nebrigu i neodgovornost. Pandemija opasnog po život virusa prevrnula je nama poznat svijet naglavačke. Naš okoliš i svakodnevica potpuno su se promijenili te su uvedena nova “pravila za život”. Maske, rukavice, dezinficijensi i restrikcije – sve to čini našu novu stvarnost i dok neki daju sve od sebe da poštuju mjere i štite sebe i druge, velik broj ljudi smatra da je riječ o pretjerivanju ili čak ni ne vjeruju u postojanje virusa. Takvi ne poštuju mjere i ignoriraju upozorenja, što naravno može biti pogubno za sve oko njih. Kada bi svaki pojedinac slušao savjete struke i počeo od sebe i svojih navika, to bi utjecalo na cijelo društvo i opće poboljšanje kao što i masovno nepoštivanje vodi u sve gore stanje. Situacija u kojoj se nalazimo savršeno prikazuje koliko je osobna odgovornost važna za normalno funkcioniranje društva i za bolji, skladniji život. Tuđi izbori me se ne tičuNa ovu tezu se također mogu nadovezati i izbori za novog američkog predsjednika u 2020. Mnogi ljudi izvan SAD-a nisu upućeni u političku situaciju svjetske velesile te smatraju da izbori na tisuće kilometara udaljene države na drugom kontinentu nisu bitni i ne utječu na njih. Dakako, to je apsolutno neistinito jer je SAD jedna od najsnažnijih država na svijetu koja ima velik utjecaj na ostale države i njihovu politiku. Može se reći da o ovim izborima ne ovisi samo budućnost SAD-a, već i budućnost našeg svijeta. Prošli predsjednik svojim je ponašanjem i odlukama izazivao nezadovoljstvo i nemire u Americi, ali i u drugim državama diljem svijeta. Mnogo njegovih izjava i postupaka bilo je vrlo provokativno i imalo potencijal izazvati nemire i rat. Izborom novog predsjednika situacija će se vrlo vjerojatno poboljšati. Dokaz je tome što je odmah nakon inauguracije pokrenuo ponovnu aktivaciju Pariškog sporazuma, što bi trebalo uvelike utjecati na okoliš i smanjenje posljedica globalnog zatopljenja. Ima li Zemlje poslije nas?U još jednoj borbi nismo sami i to pitanje moramo zajedno rješavati. Kada zagađujemo svoj okoliš, ne štetimo samo sebi već i ljudima i životinjama oko nas, pa čak i onima na drugom kraju svijeta. Ovaj naš kutak svemira trenutno se u usporedbi s drugim dijelovima svijeta čini netaknutim zbog čega mnogi ljudi nisu dovoljno osviješteni i educirani o recikliranju, štednji energije i pravilnom odlaganju otpada. Također, treba razmisliti o politikama poslovanja velikih tvornica i korporacija, čije vlasnike većinom zanima samo profit do kojega žele doći na brzinu i bez puno muke, zbog čega na kraju ispašta priroda. Vlasnici takvih pogona razmišljaju samo o načinima zarade i ne razmišljaju o utjecaju svojih postupaka na druge ljude, životinje i okoliš. Primjerice, u filmu Erin Brokovich,snimljenom prema istinitom događaju, jedna velika tvornica u proizvodnji koristi vrlo štetan materijal koji na kraju završava u pitkoj vodi zbog čega ljudi počinju teško obolijevati, no vlasnici činjenicu taje i obmanjuju ljude , a sve profita radi. Ne želim biti otokMožemo zaključiti da čovjek nikako nije biće za sebe i uvijek će biti dio društva na koje će uvelike utjecati i koje će utjecati na njega. Bila to pandemija, globalno zatopljenje ili nešto treće, odluke i postupci pojedinca djelići su kojima se stvara cijela slika, a svaki taj dio vrlo je bitan za konačan ishod i izgled naše budućnosti. Jedna poznata izreka kaže da Zemlju nismo naslijedili od svojih predaka, nego smo ju posudili od svojih potomaka, što znači da bismo se trebali prestati ponašati kao da je naša i da je nemamo pravo uništavati svojom sebičnošću jer dolaze nove generacije koje, ako ovako nastavimo, neće imati gdje živjeti. Nismo sami i nismo otok. Zato probudimo se jer zvono nama zvoni. Svakome od nas ponaosob.Tena Vinčazović, 3.aEat the rich Pojesti ili biti pojedeni, pitanje je sadOtpočetka je jasno o čemu se radi. Ljudi su sebični. No vizija redatelja Galdera Gaztelu-Urrutie mnogo je dublja od toga. Netflixov niskobudžetni ZF triler iz 2019. s Ivanom Massagueom, Zorionom Eguileorom i Alexandrom Masangkay u glavnim ulogama ostavit će vas prikovane za kauč, zahvalne da gledate iz udobnosti svog doma. Rapsodija boja, okusa i mirisaDesetci vrhunskih kuhara pripremaju razne delicije u uvodnoj sceni „Platforme“. Zvuk violine popraćen je scenom probijanja oštrica kroz meso. Glavni kuhar nadgleda situaciju kako bi sve išlo prema planu. Od kavijara i gastronomskih puževa pa sve do slastičarskih delicija poput cremebruleeaili macarona, hrane ima u izobilju i naizgled dovoljno za stotine ljudi. Starac Trimagasi uvodi nas u radnju izjavom: „Postoje tri tipa ljudi; oni na vrhu, oni na dnu, i oni koji padnu.“ Pravila su poprilično jednostavna; platforma s hranom svakog dana u određeno vrijeme spušta se od vrha, razine 1 do dna, razine 300 i nešto (ne saznajemo točan broj). Jednom dnevno imate dvije minute da pojedete koliko možete prije nego što se platforma spusti na nižu razinu. No, budite oprezni jer nema „švercanja“, nakon što isteknu vaše dvije minute, morate odložiti svu hranu. U suprotnom će se prostorija početi zagrijavati ili hladiti do ekstremnih temperatura. Kao što kaže Trimagasi, razina 48 gdje se budi naš protagonist Goreng poprilično je dobra, barem za ovakvu citadelu. Dvojica cimera u ćeliji pokušavaju preživjeti pomoću dvaju predmeta koja su im dozvoljena; Goreng s „Don Quijoteom“, a Trimagasi, na Gorengovu nesreću, sa samooštrećim nožem. Sljedeći mjesec bit će premješteni na drugu razinu. Borba za zalogajAko na platformi ima dovoljno hrane za sve, zašto oni na dnu umiru od gladi? Alegorija filma je jasna. Redateljev komentar stratifikacije društvenih staleža možda nije tako dojmljiv kao Bong Joon-hoov u „Parazitu“, no ovdje je naglasak na tome zašto oni na „lošijim razinama“ ne ostavljaju ništa za one ispod sebe. O tome nam svjedoči scena u kojoj Trimagasi pljuje na hranu prije nego što se platforma spusti, s opravdanjem kako bi svatko napravio isto. Kada Goreng predloži da hranu podijele u porcije za razine ispod njih, Trimagasi mu odgovara: „Porcije? Ti si komunist?“Moć zasljepljuje čovjeka, no nikada ne znate hoćete li se probuditi na razini 6 ili 313. Imate li želudac?„Platforma“ definitivno nije za osjetljive, no aktualnost filma neosporna je. Nažalost, u doba kriznih situacija kada bismo trebali pokazati solidarnost, počesto ispliva ono najgore iz čovjeka, pohlepa i sebičnost. Nadam se da nas zaista ne čeka ovakav scenarij.Marta Mandić, 3.cKapitalizam i žohariMože li kiša isprati gorčinu? Ili zašto kukci moraju ostati u podrumuParazitje prošlogodišnji film južnokorejske produkcije i četverostruki dobitnik Oscara, redatelja Bong Joon-hoa, koji me impresionirao pričom, socijalnim podtekstom i izvrsnim vizualima. Žanr je malo teže odrediti jer je film eksplicitno podijeljen u dva dijela, od kojih je jedan tragikomična drama fokusirana na crni humor dok je druga polovica triler s mračnom problematikom. Glavni glumci odradili su odličan posao, pogotovo Song Kang-ho u ulozi oca obitelji Kim, Kima Ki-taeka. Izvrsni su i Choi Woo-shik (kao Kim Ki-woo, sin), Park So-dam (kao Kim Ki-jeong, kći), Chang Hyae-jin (u ulozi Chung-sook, majke obitelji Kim), Lee Sun-kyun (kao gospodin Park), te Cho Yeo-jeong (gospođa Park).Poplava u podrumuRadnja je u prvom dijelu filma prilično jednostavna i predvidljiva. Siromašna obitelj svojom snalažljivošću, koja se uglavnom svodi na laganje, zapošljava se u kućanstvu bogate obitelji te je većina zapleta komična. Crni humor proizlazi iz potpune suprotnosti između života i razmišljanja ovih dviju obitelji. Dok jedni nemaju ništa i skeptični su oko svega, drugi imaju sve, ali su lakovjerni. Jednostavna i mirna radnja drastično se prekida dolaskom stare kućne pomoćnice u bogatašku kuću dok je obitelj Park na kampiranju te ju obitelj Kim „prisvaja“ za tu večer. Tada počinje mračna strana filma i otkriva se ,,parazit'' koji živi u podrumu kuće. Naravno, i obitelj Kim svojevrsni je parazit, oni sami sebe uspoređuju sa žoharima koji žive i hrane se u tuđoj kući, ali kad bi vlasnici otkrili istinu, razbježali bi se i sakrili, baš poput žohara. To se zaista i dogodi kada se obitelj Park iznenada vrati s kampiranja zbog kiše. Kiša je temeljna prekretnica filma što se tiče radnje, ali je i simbolički značajna. Pljusak ispire žohare, jedne tjera u podrum kuće, a druge ponovo na dno. Razlika između vrha i dna snažno je i vizualno izražena u filmu. Na samom početku filma doznajemo gdje se po društvenom statusu nalazi obitelj Kim - na dnu, u suterenskom stanu, dok se obitelj Park nalazi na brdu, iznad njih. No, obitelj Kim nije na samom dnu jer i dalje ima izvor svjetla. Oh Geun-sae, koji se nalazi u podrumu kuće obitelji Park, najniže je jer nema nikakvog izvora svjetla, u prenesenom značenju ni prilike ni nade za uspinjanjem na društvenoj ljestvici. Bogataška obitelj doživljava kišu kao blagoslov jer ona raščišćava zrak, dok je siromašna obitelj pogođena štetom koju je kiša nanijela. Razlika između bogatih i siromašnih, obitelji Park i obitelji Kim, očituje se u dugom putu koji je potreban obitelji Kim kako bi se uz kišu vratila nazad samo do svojeg podruma. Kiša također simbolično ispire njihove snove o bogatstvu i napretku te ih vraća u realnost kapitalističkog sistema - bogati postaju bogatiji dok „žohari“ ostaju na dnu. Smradna „mrlja“ na bogataškom travnjakuJoš jedan značajan simbolični detalj u filmu je miris. Miris također predstavlja stalež te činjenica da Da-song, sin obitelji Park, prvi primjećuje miris obitelji Kim pokazuje kako se u ovom sustavu od najmlađe dobi stvara raskol između vrha i „neznatnih“, čak ni ne mirišemo svi isto. Na samom vrhuncu radnje filma, u sceni Da-songova rođendana upravo je miris razlog zbog kojeg je gospodin Park ubijen. Bogataši pokušavaju pobjeći od ubojice pritom zanemarujući ,,smrdljive'' te se slom Ki-taeokova lika događa u trenutku u kojem se, čak i u takvoj, kriznoj situaciji gospodin Park ne može oduprijeti osjećaju gađenja zbog smrada svog zaposlenika. U tom trenutku ga poniženi i uvrijeđeni Ki-taek ubija te bježi u podrum gdje se skriva - na samom dnu, bez svjetla, bez nade. Njegov sin Ki-woo na kraju samo sanjari o tome kako će jednom kupiti kuću i ponovo dovesti oca na vrh stubišta, na svjetlost, no u završnoj sceni kamera se spušta i pokazuje Ki-woona kako čita svoje obećanje i na taj način aludira se na njihov ostanak na dnu, poput žohara. Gaziti preko leševa – premisa sustava?Parazit je definitivno jedan od boljih, ako ne i najbolji film koji sam do sad pogledao. Kritika kapitalizma danas je učestala pojava, ali malo koja je detaljna poput ove. Pretežno se kritiziraju bogati, no ovaj film ne predstavlja ljude na vrhu kao zle, već se referira na samu ideju ljudske pohlepe kao takve. Obitelj Park nije ta koja je gurnula obitelj Kim na dno, oni su sami, pod utjecajem sustava i svojih osobnih interesa, razlog vlastitog ostanka na dnu. Film ni u jednom trenutku ne demonizira ni jednu skupinu ljudi, bili oni na vrhu ili na dnu društvene ljestvice, ali pokazuje kako je sustav taj koji stvara raskol i krivu percepciju. Ne govori se kako su kapitalisti oprimjereni u članovima obitelji Park loši ljudi, štoviše, prikazuje ih se kao obične ljude koji samo ne razumiju pravo značenje novca i koliko je truda uloženo u sve ono što uzimaju zdravo za gotovo. Njihov manjak obrazovanja i iskrivljena percepcija svijeta produkt su zapravo istog tog sustava koji potiče materijalizam i individualizam do te mjere da zaboravljamo da smo svi ljudi, da su žohari samo insekti koje nalazimo ispod hladnjaka, a nikako „netko ispod nas“. Također, očito je i kako su ljudi poput obitelji Kim potpuno indoktrinirani propagandom koju širi neoliberalistički sustav. Iako znaju kako je to biti na dnu, kako je biti smatran manje vrijednim, ni u jednom trenutku ne posustaju u svojem naumu da se uspnu na društvenoj ljestvici. U nekoliko navrata možda se zapitaju što zapravo rade, ali na to brzo zaborave kako bi uživali u onome što im bolja pozicija nudi dok, bez da to shvaćaju, postaju upravo ono protiv čega se pokušavaju boriti. Postaju žrtve kapitalističke propagande; zapostavljaju svoju ljudskost kako bi uživali u blagodatima koje im nudi profit, no profit nije vječan i jednako tako kako su se uspeli koristeći druge kao oslonac, jednom će i sami ponovo postati dio tuđeg stubišta – to je okrutna istina svijeta u Parazitu, ali, opominjući nas, i naše stvarnosti.Arijan Maričić, 3.e

Svako natjecanje izaziva uzbuđenje. Potrebno je suočiti svoje znanje i umijeća s drugim natjecateljima i vidjeti „kako stojiš“, a to uvijek znači određenu dozu stresa, nervoze pa i straha da ne budeš baš onaj najgori.LiDraNo je drugačije jer je LiDraNo prije svega smotra. Ondje nije važno koliko si toga naučio, već su važni kreativnost, talent i volja da se izraziš umjetnošću - glumom, riječju, pokretom i rimom.Već sama priprema za LiDraNo jest posebna jer se svako djelo polako stvara u sukreatorstvu učenika i mentora. Rađa se novi glumački nastup, pjesma, novinarski tekst… Mijenja se, raste, sazrijeva do trenutka dok i učenik i mentor ne osjete da je „to ono pravo“.Naša škola obiluje talentima, ali rjeđi su oni koji se usude taj talent pokazati, brusiti i usavršavati.Najbolji i najodvažniji uspijevaju.Na županijskoj razini LiDraNa ove godine zastupalo nas je četvero učenika: Ema Pernek (3.e) i Antun Antolović (3.c) s pojedinačnim scenskim nastupima te Marta Mandić (3.d) i Arijan Maričić (3.e) s novinarskim radovima.Ema je uživljeno dočarala scenu umiranja glavnog junaka Sandija iz romana Kristiana Novaka Ciganin, ali najljepši dok je Antun energično i snažno prikazao scenu ljubavne svađe iz djela Zatvaranje ljubavi Pascala Ramberta.Arijan Maričić napisao je izvrstan prikaz korejskog filma Parazit, dobitnika brojnih Oscara, a Marta Mandić prikaz Netflixova niskobudžetnog znanstveno-fantastičnog trilera Platforma.Svi učenici plasirali bi se na državno natjecanje da se poštovala volja prosudbenog povjerenstva, no naši glumci imali su nesreću da se upravo na njima prelomilo nepravedno pravilo po kojem se iz iste škole na Državno natjecanje u kategoriji samostalnih scenskih nastupa ne smiju plasirati dva učenika. Stoga će boje XVI. gimnazije zastupati Antun Antolović, Marta Mandić i Arijan Maričić. Ipak, Ema je naš moralni pobjednik, a od srca se nadamo da će se ovo duboko nepravedno i potpuno nepedagoško pravilo ukloniti kako se ne bi više ponovilo i rastužilo nijednog učenika.Svim našim lidranovcima od srca čestitamo – za nas ste svi najbolji!

Čestitamo našim učenicima koji su osvojili odlična mjesta na županijskim i državnim natjecanjima! Sretni smo zbog njihovog visokog plasmana, ali i zbog želje za znanjem, marljivosti i upornosti koje su prepoznali kao životne vrijednosti i na taj način postali veliki ponos naše škole.Naravno, čestitamo i njihovim mentorima koji su također pridonijeli želji i trudu učenika u pripremanju, a onda i uspjehu na natjecanjima.Što još reći osim jedno veliko bravo za sve!DRŽAVNA NATJECANJALIDRANOAntun Antolović, 3.c - monolog Zatvaranje ljubavi Pascala Ramberta (mentorica Jadranka Tukša, prof.)Arijan Maričić, 3.e - novinarski rad Kapitalizam i žohari (mentorica Ana Bedek, prof.)ENGLESKI JEZIKMelanie Kraljić, 4.e - 4. mjesto (mentorica Anamarija Sabioni, prof.)Petra Potočki, 4.d - 4. mjesto (mentorica Vedrana Turk, prof.)TALIJANSKI JEZIKMarin Papić, 4.e - 3. mjesto (mentorica Ivana Skvrce Kramarić, prof.)Sandra Sinković, 4.e - 5. mjesto (mentorica Jelena Bekić, prof.)Lara Zoranić, 4.d - 5. mjesto (mentorica Ivana Skvrce Kramarić, prof.)Ema Belošević, 4.d - 7. mjesto (mentorica Jelena Bekić, prof.)FRANCUSKI JEZIKElena Ordulj, 4.d - 4. mjesto (mentorica Davorka Franić, prof.)Učenik Leon Korman, 4.e (mentorica Davorka Franić, prof.) također je pozvan na Državno natjecanje iz francuskoga jezika, na listi A, ali nije mogao pristupiti natjecanju jer je u to vrijeme bio na prijemnom ispitu u Parizu. I uspio je, upisat će prestižni Konzervatorij u Parizu.Učenica Nika Benjak, 4.d (mentorica Mirela Hrubi, prof.) bila je pozvana na Državno natjecanje iz francuskog jezika, na listi B, i natjecala se prvi dan na pisanom dijelu ispita. Nažalost, nije mogla pristupiti usmenom dijelu ispita.ŠPANJOLSKI JEZIKAna Kelčec Suhovec, 4.a - 1. mjesto (mentorica Ana Kočman, prof.)Karmen Kranjec, 4. c - 2. mjesto (mentorica Ana Kočman, prof.)Josip Šestan, 4. d - 3. mjesto (mentorica Ana Kočman, prof.)GEOGRAFIJAJakov Vojta Žujo, 4.e - 4. mjesto (mentorica Nataša Kauzlarić, prof.)MATEMATIKARene Blažeković, 1.f - 9. mjesto (mentor Damir Bešić, prof.)

U četvrtak 27 svibnja 2021. održala se u Svečanoj dvorani XVI. gimnazije podjela priznanja i nagrada zagrebačkim srednjoškolcima koji su sudjelovali na međunarodnom Festivalu frankofonog kazališta za srednjoškolce.Festival se pod pokroviteljstvom Akademije dramskih umjetnosti (ADU), Francuskog veleposlanstva i Instituta te Hrvatske udruge profesora francuskog jezika (HUPF) po prvi put 8. svibnja 2021. održao u dvorani F22 u Zagrebu. Organizatorica Festivala, na inicijativu prof. Davorke Franić, bila je Karla Abramović, bivša učenica XVI. gimnazije, koja je organizirala Festival kao svoj diplomski rad na studiju Produkcije scenskih i izvedbenih umjetnosti na ADU u Zagrebu.Na Festivalu, koji se iz epidemioloških razloga ove godine održao online, sudjelovalo je sedam dramskih družina koje njeguju kazališni izričaj u učenju francuskog jezika i to po jedna družina iz Crne Gore, Rumunjske i Italije te tri družine iz Zagreba i jedna iz Splita. Kao gosti su na Festivalu sa svojim videom sudjelovali i studenti s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zadru.Priznanja i nagrade zagrebačkim srednjoškolcima u prisutnosti ravnateljice XVI. gimnazije, Nine Karković, prof., uručio je gospodin Hugues Denisot, ataše za obrazovnu suradnju Francuskog veleposlanstva i instituta u Zagrebu.Priznanja su primili učenici Prve gimnazije s mentoricom Tatjanom Banožić, prof., učenici X. gimnazije s mentoricom Ivanom Veble, prof. te na kraju učenici XVI. Gimnazije s mentoricom Davorkom Franić, prof. savjetnik.Priznanja su primili učenici Prve gimnazije s mentoricom Tatjanom Banožić, prof., učenici X. gimnazije s mentoricom Ivanom Veble, prof. te na kraju učenici XVI. Gimnazije s mentoricom Davorkom Franić, prof. savjetnik.Članovi dramske družine Les stylistesXVI. gimnazije su:Dora Andrić, 2.aAntun Antolović, 3.cAna Rene Čolak, 2.aLeon Korman, 4.eLina Lenac, 1.cEma Rakić, 2.cLeona Rosandić, 4.eTina Prugovečki, 2.cIvna Salečić, 1.cJana Tepuš, 1.eTreba svakako naznačiti da su posebnu nagradu za scenarij osvojili učenici Prve gimnazije, nagradu za kostimografiju učenici X. gimnazije a nagradu za najboljeg glumca Festivala osvojio je učenik XVI. gimnazije Leon Korman. Mi mu od srca čestitamo kao i njegovoj mentorici Davorki Franić, prof. savjetnik.Na sljedećoj poveznici možete pogledati video predstavljanja članova dramske družine Lesstylistes:

Čitanjem do zvijezdaČitanjem do zvijezdaprojekt je školskih knjižničara s ciljem poticanja čitanja. Čitaju se djela koja nisu u obveznom popisu lektira.Ovogodišnja tema kviza znanja i kreativnosti bila je naslovljenaKNJIGA, KNJIŽARA, KNJIŽNICA.U kvizu znanja učenici su online odgovarali na pitanja iz sljedećih knjiga:1. Nina George,Mala pariška knjižara2. Veronica Henry,Kako pronaći ljubav u knjižari3. Amy Meyerson,Nebo puno knjigaNašu školu na županijskoj razini predstavljale su učenice Magdalena Novoselić, Kaja Hasnaš i Andrea Nicole Aleksić iz 4. e. Hvala im i čestitamo!Andrea Nicol AleksićMagdalena NovoselićKaja HasnašKviz iz hrvatskog jezikaMjesec hrvatskoga jezika počinje 21. veljače, na Međunarodni dan materinskoga jezika, a završava 17. ožujka.Dane hrvatskoga jezika, od 11. do 17. ožujka, obilježili smo 17. ožujka onlinekvizom iz poznavanja hrvatskoga jezika.U kvizu je sudjelovalo osam učenika drugih, trećih i četvrtih razreda: Gobec Kimi Maria (2.e), Anja Jelčić (2.e), Katarina Kutleša (2.e), Iva Banović (4.d), Nika Benjak (4.d), Franka Božičković (3.e), Marta Mandić (3.d) i Andrijana Andrešić (3.b).Prvo mjesto osvojila je Andrijana Andrešić (3.b), drugo mjesto Marta Mandić (3.d), a treće mjesto Franka Božićković (3.e).Izražavamo zadovoljstvo na odazivu te na uspješnoj motivaciji njihovih profesora.Zahvaljujemo svim učenicima na sudjelovanju i njihovom vremenu posvećenom dodatnim zadacima i učenju materinskoga jezika!Lektira na mrežiLektira na mrežinovi je projekt Hrvatske mreže školskih knjižničara s ciljem poticanja čitanja, ali i razvoja informacijske pismenosti te kreativnosti. Učenici su odabrane lektirne naslove (Hamlet, Životinjska farma, Antigona) tijekom četiriju krugova bili dužni predstaviti u duhu društvenih mreža, tj. napisati Facebook objavu, lažnu vijest, nacrtati strip te napraviti tweet.Čestitamo Niki Kežman i Niki Pavičić iz 4.d te njihovoj mentorici Dalili Sladoljev, prof. koje su sudjelovale u ovom projektu i svojim uradcima zaslužile sudjelovanje u zadnjem krugu natjecanja gdje su se natjecali pobjednici prijašnjih triju krugova. Mi smo bili jedini predstavnici gimnazija iz Zagreba što je sjajan rezultat. Bile su jedine hrabre da se okušaju u zadatku, a i uložile su puno truda koji je stručni žiri i prepoznao.HamletHamlet

Digitalni poduzetnički inkubatorUčenice Ana Lončar, Dora Kolobarić i Ema Vidak iz 4.b u konkurenciji 160 škola na Digitalnom poduzetničkom inkubatoru osvojile su 3. mjesto.Čestitamo našim uspješnim djevojkama i njihovoj mentorici Sunčani-Lei Kolbezen, prof.Kviz Koliko poznaješ Hrvatski sabor?Naše su maturantice Ana Lončar (4.B), Ana Margareta Filipčić (4.A) i Leona Rosandić (4.E) sudjelovale u online kvizu Koliko poznaješ Hrvatski sabor? za srednje škole održanom 12. 3. 2021. godine te su zauzele visoko 13. mjesto u konkurenciji 41 srednje škole koje su sudjelovale u natjecanju.Čestitamo učenicama i njihovoj mentorici Sunčani-Lei Kolbezen, prof. na uspjehu!Simulirana sjednica Hrvatskog saboraU travnju je održana 8. Simulirana sjednica hrvatskog Sabora, ujedno i prva u online izdanju, u kojoj su među 151 učenikom 57 hrvatskih škola, sudjelovale dvije maturantice XVI. gimnazije - Angela Matijević i Nika Kežman pod vodstvom mentorice Sunčane-Lee Kolbezen, prof. Na dnevnom redu ovogodišnje simulirane sjednice bio je Zakon o zaštiti životinja. Kao i na svakoj pravoj sjednici, sjednicu je svečano otvorio predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, koji je zatim prepustio riječ predsjednici sabora na jedan dan, učenici Ženske opće gimnazije.Simulirajući zastupnički rad u Hrvatskom saboru učenici na neposredan način usvajaju znanja o zakonodavnoj proceduri i tijeku donošenja zakona, što predstavlja dragocjeno iskustvo za svakog pojedinog učenika u podizanju razine znanja o najvišem predstavničkom i zakonodavnom tijelu Republike Hrvatske te razumijevanju njegove uloge u životu građana. Učenice koje su sudjelovale u projektu budućim generacijama toplo preporučaju da se okušaju u pisanju amandmana za zakon te javnom političkom govoru, tj. da se iduće godine svakako prijave za Simuliranu sjednicu Hrvatskog sabora, dok naše maturantice ozbiljno razmišljaju o pokretanju vlastite političke stranke.Debatni turnirDebatni tim XVI. gimnazije u ožujku je sudjelovao na onlineturniru International Debate Tournament Ljutomer 2021 na engleskom jeziku. U timu su bile učenice Anđelina Alerić (2.a), Matea Dasović (2.b) i Lara Miladin (3.a). Na turniru su sudjelovale mnoge države, sa svih kontinenata, a ukupno je bilo uključeno više od 600 debatanata.Naše su natjecateljice sudjelovale u četiri kruga te su ostvarile dvije sigurne pobjede. Nažalost, posljednju debatu su vrlo usko izgubile.Iako nisu ostvarile pobjedu u svim debatama, natjecateljice su dobile mnogobrojne pohvale sudaca za argumentaciju i način izražavanja, tako da smo svi vrlo ponosni na njihov uspjeh! Čestitamo i učenicama i njihovoj mentorici Sunčani-Lei Kolbezen, prof.!

Naši su učenici sudjelovali i na natjecanju u kreativnosti s videom na njemačkom jeziku (Kreativwettbewerb) u konkurenciji DSD škola iz cijele Hrvatske te su osvojili 2. i 3. mjesto. Dubravka Vrsaljko, Klara Škarica, Helena Hudurović i Bruno Blašković osvojili su 2. mjesto, a Tonka Medvid i Lara Miladin 3. mjesto.Čestitamo učenicima i njihovoj mentorici Jasni Jukić Vukoji, prof.!Nagrađene projekte možete pogledati na sljedećim poveznicama:

ERASMUS+ KA2 - Cooperation for innovation and the exchange of good practicesGReen Economy Exploration by a Network of Interconnected European StudentsXVI. gimnazija Zagreb’s coordinator is prof Vesna Rohaček.The six schools participating in the project represent different climate zones. We are secondary schools with the main focus on vocational, language or ICT skills:IES Arcucas Domingo Rivero (Spain)Agruppamento de Escolas R.Jorge Augusto Correia (Portugal)XVI. Gimnazija Zagreb (Croatia)Liceo Scientifico Statale “Marie Curie” (Italy)Hankoniemen lukio (Finland)Berufskolleg Viersen des Kreises Viersen (Germany).We will work on exchange of ideas, activities, lesson plans, materials in order to get one of the main goals of our project - the sustainability and stop the global warming through activities developed in our schools and cities. We will also coordinate and share all the common ideas and results of the Erasmus project k-229 GREENIES. Nearly 150 full time students and about 18 teachers will be directly involved in the project activities taking place at the six partner schools.Nearly 150 full time students and about 18 teachers will be directly involved in the project activities taking place at the six partner schools.During the 24 months of the project, the work is organised in special courses and afternoon meetings between the LTTs and by working together in multinational groups during the LTTs.An eTwinning group will give them the opportunity to link and work together not only at the meetings but also in the time between.There will be six meetings, one organised by each partner school.During their stay, the students will be host in families.Our students will raise their environmental awareness by anticipating their life in 2060 with the help of scenarios, checking their carbon footprint, reflecting their consumption behavior and examining their schools' ecological friendliness.Our students will learn about the concept of Green Economy by participating in a learning café and workshops and visiting examples of best practice during the LTTs.Moreover, we will integrate reflecting activities which will allow students to think about and discuss the development of climate change.This project starts in the year 2021.\2022.Wish us LUCK!