Want to make creations as awesome as this one?

Transcript

22. travanj dan hrvatske knjige

Tjedan u kojem slavimo knjigu

23. travanj noć knjige

23. travanj svjetski dan knjige i autorskih prava

Prijava na e-lektire

Tko je otac hrvatske književnosti?

U Hrvatskoj se od 2012. održava Noć knjige. Organizacijom Noći knjige Dan hrvatske knjige i Svjetski dan knjige i autorskih prava objedinjeni su u jedinstvenu manifestaciju, a knjižnice, knjižare, škole, javni prostori i ustanove diljem Hrvatske 23. travnja od 18 sati do jedan sat poslije ponoći obiluju raznovrsnim programom, brojnim sniženjima i popustima te besplatnim učlanjenjima. Ciljevi Noći knjige su:

  • obilježavanje Svjetskog dana knjige i autorskih prava te Dana hrvatske knjige
  • promicanje knjige, kulture čitanja, prevođenja, izdavaštva, knjižnica, autora i čitatelja
Ovogodišnji program Noći knjige možete pogledati na internetskoj stranici http://nocknjige.hr

Hrvatski sabor jednoglasno je 9.4.2021. donio Odluku o proglašenju ove, 2021., Godinom Marka Marulića. Ta će se Godina obilježavati od 22. travnja ove do 22. travnja 2022. godine. Tako će i šira će javnost imati priliku osvijestiti da se ove godine obilježava 500 godina tiskanja Marulićeve Judite, prve autorske knjige na hrvatskom jeziku, zbog koje je Marulić nazvan Ocem hrvatske književnosti. Judita je prvi umjetnički ep u hrvatskoj književnosti napisan 1501. na narodnom jeziku, a objavljen u Veneciji 1521. godine. Judita je bila europski bestseller svog vremena, prevedena je na mnoge svjetske jezike te je za Marulićeva života doživjela čak tri izdanja u 18 mjeseci i kao takva svjedoči o značajnome mjestu hrvatske kulture u europskim okvirima. https://lektire.skole.hr/zanimljivosti/pronaden-osobni-primjerak-maruliceva-djela-o-poniznosti-i-slavi-kristovoj/ zanimljivosti

Godina čitanja 2021.

Besplatne elektroničke knjige BEK

TEMA NOĆI KNJIGE 2021.: LJEKOVITA MOĆ KNJIGE Kada govorimo o knjigama, volimo ih isticati kao riznice znanja, vrelo zanimljivih priča i inspiracije. No snaga pisane riječi očituje se i u njezinoj sposobnosti da utječe na nas, mijenja naš doživljaj svijeta i sebe samih, omogućuje nam susret s „drugim“, nepoznatim, razvija empatiju i suosjećanje. U Noći knjige 2021. stoga vas potičemo da razmišljate o ljekovitim moćima knjiga – u razdobljima društvenih i intimnih kriza, kada im se okrećemo tražeći odgovor na pitanja koja nas muče. Katkad će odgovori koje u njima pronađemo biti utješni, katkad uznemirujući, a neki će sigurno i duboko protresti naša temeljna uvjerenja. Veliki Fjodor Mihajlovič Dostojevski, kojem ove godine proslavljamo 200. obljetnicu rođenja i 140. obljetnicu smrti, u baštinu nam je ostavio sljedeću misao: Kada je bogatstvo izgubljeno – ništa nije izgubljeno, kada je zdravlje izgubljeno – skoro sve je izgubljeno. Mogu li nam, i kako, knjige pomoći u održavanju zdravlja pojedinca i društva? Koje bismo knjige kao lijek „prepisali“ sebi i drugima – i zašto? Može li se svakom vremenu preporučiti neka knjiga kao lijek? Koju bismo literaturu ponudili kao spas vremenu u kojem danas živimo? Zavirite u svoje kućne, školske, institucionalne apoteke i u njima potražite ljekovitu literaturu.

23. travnja obilježava se Svjetski dan knjige i autorskih prava, proglašen 1995. na Glavnoj skupštini UNESCO-a, kao simbolični datum u svjetskoj književnosti jer su toga dana 1616. umrli Miguel de Cervantes, William Shakespeare i Inca Garcilaso de la Vega.

„ Čitajmo da ne ostanemo bez riječi! “ U današnjem svijetu pogođenim epidemijom Covida-19 koji malo podsjeća na neki udaljeni planet iz SF filmova, toliko smo okupirani svakodnevicom da prestajemo raditi stvari u kojima smo nekada uživali. Jedna od tih stvari je čitanje knjiga. Nakon dana punog obveza i posla, samo želite leći u krevet ispred televizora i upaliti najdražu seriju ili možda samo ljenčariti, i čitati poruke na Instagramu. Bez ikakve ste motivacije da otvorite prvu stranicu knjige koju možda planirate pročitati već mjesecima. Uvijek je pravo vrijeme za čitanje. Čak i ako nikada niste bili veliki ljubitelj čitanja, evo zašto biste ipak trebali naći slobodnih 20 minuta svakih nekoliko dana. Jer kao što je J.K. Rowling rekla: „ Ako ne volite čitati znači da niste pronašli pravu knjigu“. Čitanjem upijate znanje i poboljšavate pamćenje više nego što mislite. Svaka knjiga vas obogaćuje za nekolicinu novih likova, mjesta i događaja koji će s vama, možda svjesno, možda nesvjesno, ostati idućih nekoliko godina. Nastat će nove veze među neuronima u vašem mozgu, a one koje već postoje će ojačati. Iako mnogima čitanje zvuči kao antisocijalna aktivnost, ona je upravo suprotno i to u nekoliko pogleda. Svaka knjiga donosi nove likove koji se nađu u manje ili više vama poznatim događajima, bilo to ovdje na Zemlji ili ipak na nekom nama posve nepoznatom planetu. Pred protagonistom nalazi se problem koji on mora pobijediti. Velika je mogućnost da će se njegovo razmišljanje i rješavanje problema razlikovati od vaše ideje i perspektive te da se nećete slagati s njegovim razmišljanjima. Poznata situacija? U tom slučaju, jedina razlika između stvarnog života i knjige će biti što ćete ipak morati poslušati lik i jednostavno prihvatiti njegovo stajalište. To će vam pomoći da otvorite oči i dobijete širi pogled na svijet, iako se možda ne slažete s tim pogledom. S druge strane, ako vi i vaš lik dijelite mišljenja, osjećat ćete se kao da imate nekoga tko vas razumije te uz to razviti suosjećanje i empatiju. Čitanje povećava emotivnu inteligenciju i toleranciju. Puno je različitih emocionalno-spoznajnih, stručnih i korisnih razloga za poticanje čitanje, ali jednako tako je važno čitanje koje razvija samosvijest, samopouzdanje i vrijednosti koje nisu uvijek mjerljive, vidljive, ali su dugoročno važne za kvalitetu života pojedinca i opće dobro zajednice. Što se čeka… uzmite knjigu u ruke! Vaša knjižničarka P.S. Čekam vas u stvarnoj knjižnici, virtualnoj i u Teamsima!

Autorsko pravo i srodna prava Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima (ZAPSP) Autorsko pravo je pravo autora u pogledu njegovog autorskog djela. Autori djela iz područja književnosti, znanosti i umjetnosti imaju isključivo pravo korištenja svog djela, a drugima mogu odobriti ili zabraniti korištenje djela. Autor može zabraniti odnosno pod ugovorenim uvjetima odobriti umnožavanje, javnu izvedbu, snimanje, emitiranje, prijevod ili prilagodbu svog djela. Autori često imovinska (ekonomska) prava nad svojim djelima ustupaju pojedincima ili pravnim osobama koje ih mogu najbolje komercijalno iskorištavati, u zamjenu za plaćanje naknade koje ovise o korištenju djela. Međutim, moralna prava autora vezana su uz osobu autora i nisu prenosiva. Moralna prava autora samo su djelomično prenosiva u slučaju smrti autora. Autorskim pravom ne štiti se ideja nego autorsko djelo koje je izražaj ideje, bez obzira na vrstu ili kvalitetu izražavanja. Autorsko pravo nastaje samim ostvarenjem djela i, za razliku od većine drugih oblika intelektualnog vlasništva, ne podliježe administrativnim ili registracijskim postupcima. Srodna prava su prava koja su bliska (odnosno srodna ili susjedna) autorskom pravu, pretpostavljaju već postojanje autorskog djela i imaju svoj poseban predmet zaštite, a u Hrvatskoj prema Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima (skraćeno ZAPSP) pružaju zaštitu: Umjetnicima izvođačima na njihovim izvedbama, Proizvođačima fonograma na njihovim fonogramima, Filmskim producentima (proizvođačima videograma) na njihovim videogramima, Organizacijama za radiodifuziju na njihovim emitiranjima, Nakladnicima na njihovim izdanjima, Proizvođačima baza podataka na njihovim bazama. Autorsko djelo Predmet zaštite autorskog prava je autorsko djelo. Autorsko djelo je originalno, duhovno (intelektualno) ostvarenje iz književnog, umjetničkog i znanstvenog područja, koje ima individualni karakter i koje je na neki način izraženo. Za pojam autorskog djela kao temeljnog pojma autorskog prava bitno je da se radi o originalnom intelektualnom (kreativnom) ostvarenju, odnosno ostvarenju ljudskog duhovnog stvaralaštva. Originalnost (izvornost) u smislu autorskog prava ne zahtijeva apsolutnu novost, već se traži tzv. subjektivna originalnost (izvornost), odnosno novost u subjektivnom smislu. Djelo se smatra subjektivno originalnim ako autor ne oponaša drugo njemu poznato djelo. Dalje je potrebno da je djelo iz književnog, znanstvenog ili umjetničkog područja. Uz to osobito treba upozoriti da navedena sintagma ima u autorskom pravu značajno šire značenje, nego što u teoriji književnosti znače književna djela, a u povijesti umjetnosti umjetnička djela. Autorskopravnu zaštitu uživaju izražaji, što podrazumijeva zamjetljiv oblik (formu) određene ideje koja se postiže pomoću različitih sredstava izražavanja, kao što su npr. pisana ili govorena riječ, pokret tijela, zvuk, kao različiti dvodimenzionalni ili trodimenzionalni oblik. Autorska djela su osobito, ali ne isključivo:

  • jezična djela (pisana djela, govorna djela, računalni programi),
  • glazbena djela, s riječima ili bez riječi,
  • dramska i dramsko-glazbena djela,
  • koreografska i pantomimska djela,
  • djela likovnih umjetnosti (s područja slikarstva, kiparstva i grafike), te ostala djela likovnih umjetnosti,
  • djela arhitekture,
  • djela primijenjenih umjetnosti i industrijskog dizajna,
  • fotografska djela i djela proizvedena postupkom sličnom fotografskom,
  • audiovizualna djela (kinematografska djela i djela stvorena na način sličan kinematografskom stvaranju),
  • kartografska djela, prikazi znanstvene ili tehničke prirode kao što su crteži, planovi, skice, tablice i dr.