Tolerancije

TOLERANCIJE

Što je tolerancija?

Zašto se odstupanja moraju ograničiti?

Zašto su u strojarstvu potrebne tolerancije?

Koje su vrste tolerancija?

Kad se primjenjuju ISO tolerancije?

Provjerite znanje o tolerancijama!

Odstupanja treba ograničiti zbog zadane funkcije strojnog dijela i njegove zamjene doknadnim dijelom nakon istrošenosti. Veličine odstupanja ovise o namjeni strojnog dijela. Što su manja zahtijevana odstupanja od nazivne mjere, izrada je skuplja, na što treba paziti pri izboru odstupanja.

Strojne dijelove nije moguće izraditi apsolutno točno u zadanoj mjeri zbog nepreciznosti i netočnosti strojeva i alata, nehomogenosti materijala izrade te toplinskih utjecaja okoline i netočnosti mjerenja. Nakon izrade dijela stvarne će mjere biti različite od zadanih mjera za veličinu odstupanja. Tolerancije duljinskih mjera (od 1 do 500 mm) su na međunarodnoj razini prvi put utvrđene 1928. godine.

Tolerancija je dopušteno odstupanje od nazivne mjere.

• tolerancije dužinskih mjera elemenata strojeva

• tolerancije oblika i položaja pojedinih elemenata strojeva

• tolerancije kvalitete hrapavosti površina elemenata strojeva.

Vrste tolerancija:

Tolerancije duljinskih mjera elemenata strojeva

• Vrste mjera na crtežima:

• netolerirane ili slobodne mjere

• tolerirane mjere

• Vrste mjera prema geometriji:

• duljinske mjere

• mjere promjera

Osnovni pojmovi tolerancija dužinskih mjera:

• Nazivna mjera N - mjera koju unosimo u nacrte.
• Stvarna mjera Nd - mjera koju određujemo mjerenjem izrađenog predmeta.
• Granična mjera - najveća ili najmanja dopuštena mjera.
• Najveća mjera Nmax - mjera veća od obiju graničnih mjera.
• Najmanja mjera Nmin - mjera manja od obiju graničnih mjera.
• Gornje odstupanje es, xs - razlika između najveće i nazivne mjere (es, xs = Nmax – N).
• Donje odstupanje ei, xi - razlika između nazivne i najmanje mjere (ei, xi = N – Nmin).
• Tolerancija mjere T - razlika između najveće i najmanje mjere (T = Nmax – Nmin).
• Tolerancijsko polje - područje omeđeno najvećom i najmanjom mjerom.
• Nul- linija (0) - crta u grafički prikazanom tolerancijskom polju koja odgovara naziv mjeri

• Pored odstupanja dužinskih mjera elemenata strojeva dolazi i do odstupanja njihovih konturnih linija i površina od idealnih geometrijskih oblika. Zbog toga nije moguće ostvariti točno nalijeganje površina i podudaranja osi. Uzroci toga su isti kao i kod odstupanja dužinskih mjera.

• Kod tolerancija oblika toleriraju se slijedeće osobine:
• Pravocrtnost
• Ravnost
• Kružnost
• Cilindričnost
• Oblik linije
• Oblik površine

Tolerancije oblika i položaja

• Kod tolerancija položaja razlikuje se:
• odstupanje po pravcu:
• odstupanje paralelnosti
• odstupanje okomotosti
• odstupanje ugla nagiba
• odstupanje po mjestu:
• odstupanje od lokacije
• odstupanje od koaksialnosti (koncentričnosti)
• odstupanje simetričnosti
• odstupanje rotacionih površina:
• radijalno bacanje pri okretanju
• aksialno kružno kretanje pri rotaciji

Tolerancije oblika i položaja

• Hrapavosti površine je geometrijska nepravilnost površine koja nastaje tijekom obrade ili drugih utjecaja. Ona bitno utječe na radne osobine elemenata strojeva. Dijelovi s manjom hrapavosti imaju veću dinamičku čvrstoću, veću otpornost na koroziju, bolje naliježu i bolje prenose toplinu. Međutim, ona utiče na cijenu gotovog proizvoda.

Tolerancije kvalitete površina

• Sistematizirane podatke o veličini dopuštenih odstupanja duljinskih mjera sadržani su u sustavu tolerancija ISO 286.

• Primjeri:

• ISO tolerancije se obavezno primjenjuju kad je riječ o dva strojna dijela koji su međusobno u dosjedu s izmjerama između 1 i 500 mm. Za druge izmjere dosjeda i za dijelove koji neće biti u dosjedu s drugim dijelovima navodi se gornja i donja brojčana vrijednost dopuštene izmjere. To su tolerancije duljinskih mjera ili duljinske tolerancije.

ISO sustav tolerancija