Dnevnik

VIJESTI

DOGAĐAJI

OSJEĆAJI

SUSRETI

Da se ne zaboravi

Dnevnik

You can write an

Subtitle here

Dnevnik - knjiga ili bilježnica u koju se bilježi ono što se svakoga dana radi.

Dnevnik Helge Weiss

Nacrtaj sve što vidiš.

Nacrtaj sve što vidiš. Koristeći dar za slikanje i crtanje, Helga je napisala dnevnik, uključujući slike iz svog života u logorima. Njeni crteži i slike postali su dobro poznati, dokumentirali su život u logorima. Prikaz njezinih iskustava objavljen je u knjizi "Helgin dnevnik: Priča djevojke o životu u koncentracijskom logoru", 22. travnja 2013. godine. (preuzeto: http://www.terezin.org/the-history-of-terezin 20.1.2021.)

Helga Weiss rođena u Pragu, s 12 godina zajedno s roditeljima odvedena je u Terezin. TEREZIN je bio koncentracijski logor 30 kilometara sjeverno od Praga u Češkoj za vrijeme Drugog svjetskog rata. Iako su bili odvojeni, mogli su se ponekad vidjeti i razmjenjivati tajne poruke. U jednoj joj je otac napisao da crta sve što vidi. Helga je crtala i pisala dnevnik. S majkom je nakon Terezina odvedena u Auschwitz, ali su obje uspjele preživjeti. (preuzeto: http://www.terezin.org/the-history-of-terezin (20.1.2021.) Fotografija židovske djece u Terezinu snimljena tijekom inspekcije od strane Međunarodnog Crvenog križa.

Nacrtaj sve što vidiš

Davidova zvijezda - simbol u obliku dva spojena trokuta, židovski nacionalni simbol.

Hrvatska enciklopedija 19..2021.) holokaustholokaust (grč. ὁλόϰαυστον: potpuno spaljen), izvorno u grčkoj i rimskoj religiji, žrtva paljenica zemaljskim i podzemnim bogovima i dušama pokojnika, pri čemu se obično spaljivala cijela žrtvena životinja. Obred se obavljao noću, a životinja je morala biti crna. Obred je postojao već u egejskoj civilizaciji. Označava i žrtve paljenice u Židova, koji su prema Bibliji prinosili osobito janjce. U moderno doba pojam označava sustavno uništenje Židova i drugih nearijevskih naroda u razdoblju nacizma (1933–45). Za stradanje Židova u II. svj. ratu rabi se i hebrejski izraz šoa (sho‘ah: katastrofa, opustošenje). Uspostavom nacističkoga režima u Njemačkoj 1933. Židovi su bili izloženi diskriminaciji, njihove su tvrtke i trgovine bojkotirane, otpuštani su iz javnih službi (sa sveučilišta, iz lokalne uprave i sudova). Nürnberškim zakonima iz 1935. bili su lišeni građanskih prava te su proganjani, fizički zlostavljani i zatvarani. Mjere nacističke vlasti postale su brutalnije nakon Kristalne noći (njem. Kristallnacht), dvodnevnoga okrutnoga nasilja nacista protiv Židova i njihove imovine započetog u noći 9–10. XI. 1938., u kojem je ubijen 91 Židov, tisuće ih je ranjeno, oko 7500 trgovina u židovskom vlasništvu je oštećeno, više od sto sinagoga zapaljeno i uništeno, a oko 25 000 Židova je zatvoreno. Židovima je od tada bio zabranjen boravak na javnim mjestima (parkovi, knjižnice, muzeji), morali su su preseliti u posebne dijelove gradova (geta), njihova djeca nisu smjela pohađati javne škole, a svi stariji od šest godina morali su nositi žute Davidove zvijezde. U tome razdoblju rasno su zakonodavstvo u različitom intenzitetu uvodile i njemačke saveznice: Rumunjska 1937., Italija i Madžarska 1938., potom i drugi. Jedino je Bugarska odbijala sudjelovati u politici progona Židova. U ljeto 1941. počela je treća faza postupanja prema Židovima – faza sustavnoga masovnog istrjebljenja.

Dnevnik Helge Weiss

https://youtu.be/JgpepSEjMw4

Helga Hošková-Weissová, Helga Weiss, češka je umjetnica, preživjela holokaust. Poznata je po crtežima koji prikazuju život u Terezinju i svom dnevniku, koji je objavljen 2013. godine. Danas živi u Pragu u istom stanu stanu iz kojeg je s majkom odvedena u logor. Rođenje: 10. studenoga 1929. (dob 91 godina), Prag, ČeškaPoznata po: Crtež, Slikarstvo, PisanjeDjeca: Jiří HošekUnuka: Dominika Weiss HoškováNagrade: Medalja za zasluge(wikipedija 20.1.2021.)