Sunčev sustav

Daria jakelić,7.A

sunčev sustav

• Galaksiju u kojoj se nalazi Sunčev sustav nazivamo Mliječna staza, a ona je tek jedna od nezamislivo velikog broja galaksija u svemirskom beskraju.
• Noću je na nebu vidimo kao svijetli trag.
• Galileo Galilei je 1609. godine telskopom ustanovio da se Mliječna staza sastoji od velikog broja zvijezda (više od 100 milijardi).

MLIJEČNA STAZA

Sunčev sustav sastoji se od 8 planeta koji se pravilinim putanjama kreću oko Sunca. Sunce je zvijezda koja je nastala prije 4, 6 milijardi godina od oblaka plina i prašine. U središtu oblaka , zbog gravitacije, tvar je postajala gušća i temperatura je rasla pa je time pokrenula proces proizvodnje energije. Planeti bliže Suncu dobivaju više, a planeti dalje od Sunca manje Sunčeve svjetlosti i topline.

Sunce

Merkur je unutarnji planet najbliži Suncu i najmanji planet u Sunčevu sustavu. Merkur je stjenovit planet ( terestrički planet) i drugi najgušći planet zbog svoje željezne jezgre. Zbog svoje blizine Suncu dobiva 9-10 puta više zračenja od Zemlje. Tako temperatura na strani okrenutoj prema Suncu doseže 427°C, a temperatura na strani okrenutoj od Sunca i do -183°C. Merkurova rotacija traje 58,6 zemaljskih dana, a revolucija 88 zemaljskih dana.

5%

mERKUR

Venra je drugi planet od Sunca i jedno od najsjajnijih nebeskih tijela na noćnom nebu. Za Veneru se kaže da je Zemljin sestrinski planet jer su po nekim karakteristikama vrlo slične (masa, gustoća...). Od svih terestričkih planeta, Venerina je atmosfera najgušća, sačinjena uglavnom od ugljikovog dioksida i sumpora. Zbog toga ljudi ne mogu živjeti na njoj. Površinske temperature dosežu do 460°C jer je na Veneri učinak staklenika najsnažniji. Venera se rotira oko svoje osi u suprotnom smjeru u odnosu na svoj smjer gibanja oko Sunca. Rotacija traje 223, a revolucija 224 zemaljska dana.

VENERA

Zemlja je treći planet od Sunca. Peti je planet po veličini i najveći stjenoviti planet po promjeru, masi i gustoći. Zemlja je posebna po tome što je jedini poznati planet na kojem postoji život. Prema istraživanjima Zemlja se oblikovala prije 4, 57 milijardi godina, a život je nastao unutar milijardu godina nakon njezina postanka. Otprilike 71% površine prekriveno je vodom, a ostalih 29% kopnom. Zemljina rotacija traje 1 dan ( 24 sata), a revolucija 365, 25 dana.

ZEMLJA

Mars je četvrti planet od Sunca i najdalji unutarnji planet. Stjenovit je planet i po mnogo čemu sličan Zemlji. Ima atmosferu i prekriven je polarnim kapama, koje su izgrađene od smrznute vode i ugljikovog dioksida. Na njegovoj su površini vulkanske formacije, planine, doline te kanjoni i ravnice. Mars je poznat i pod nazivom crveni planet, a crvena boja proizlazi iz tla, prašine i pijeska bogatih željeznim oksidom. Zbog rijetke i tanke atmosfere na Marsu može biti ugodnih 20°C, ali i hladnih -150°C. Marsova rotacija traje 24 sata i 37 minuta, a revolucija 687 zemaljskih dana.

+ INFO

Mars

Jupiter je najveći planet Sunčeva sustava i treći je najsjajniji objekt na noćnom nebu nakon Mjeseca i Venere. Jupiter je plinovit div i nema čvrstu površinu ( do jezgre). Ima 79 poznatih mjeseca. Jupiter se od svih planeta u Sunčevom sustavu najbrže rotira oko svoje osi te mu za jednu rotaciju treba 9 sati i 50 minuta. Takva brzina stvara posebno jake vjetrove i oluje u njegovoj atmosferi. Revolucija traje čak 11, 86 zemaljskih godina.

JUPITER

Saturn je šesti planet udaljen od Sunca i drugi najveći planet u Sunčevu sustavu. Poznat je po svojem sustavu prstenova koji se mogu promatrati teleskopima sa Zemlje, a sam Saturn možemo promatrati i golim okom na nebu. Trenutno ima 62 poznata mjeseca. Saturnova rotacija traje 10 sati i 42 minute , a zbog takve rotacije oblik mu je spljošten. Revolucija traje 29, 46 zemaljskih godina.

saturn

Plinoviti div Uran je sedmi planet od Sunca. Uranovu atmosferu čine najviše vodik i helij s nešto metana i amonijaka. Metan u gornjoj atmosferi apsorbira crvenu svjetlost i tako daje planetu blijedu modrozelenu boju. Uran ima 11 prstenova koji su izgrađeni od tamnih ledenih stijena. Iako se rotira oko svoje osi jedanput u 17 sati, duljina dana i godišnjih doba potpuno je drugačija nego na Zemlji jer je Uranov ekvator gotovo okomit na stazu orbite. Tako da je jedna polarna regija obasjana Suncem 21 zemaljsku godinu, dok je ostatak u mraku. Uranova revolucija traje 84 Zemljine godine.

uran

Neptun je najudaljeniji planet u Sunčevu sutavu. 30 je puta dalje od Sunca nego Zemlja. Najmanji je i najgušći planet među plinovitim divovima. Vrlo je sličan Uranu po veličini, gustoći, kemijskom sastavu i strukturi, ali je modriji od Urana , vjerovatno zbog različitog atmosferskog sastava. Na neptunu se opaženi najjači vjetrovi u Sunčevu sustavu do brzine od 2000 km/h. Rotacija mu traje 16 sati, a revoluvija 164, 79 godina. Neptun je obišao Sunce tek jednaput otkada je otkriven.

Neptun

Hvala!