Francuska revolucija
almedina.sa
Created on December 1, 2020
Over 30 million people build interactive content in Genially.
Check out what others have designed:
LET’S GO TO LONDON!
Personalized
SLYCE DECK
Personalized
ENERGY KEY ACHIEVEMENTS
Personalized
CULTURAL HERITAGE AND ART KEY ACHIEVEMENTS
Personalized
ABOUT THE EEA GRANTS AND NORWAY
Personalized
DOWNFALLL OF ARAB RULE IN AL-ANDALUS
Personalized
HUMAN AND SOCIAL DEVELOPMENT KEY
Personalized
Transcript
Francuska građanska revolucija
Dok su vladari širom Evrope uvodili prosvijećeni apsolutizam u Francuskoj je i dalje bio uspostavljen kruti apsolutizam. Francusko društvo je bilo podijeljeno na tri staleža: svećenstvo, plemstvo i narod (građani i seljaci). Veliki teret snosio je upravo treći stalež jer su prva dva staleža uživali sve privilegije, nisu plaćali porez, dok je treći stalež bio obespravljen jer nisu imali politička prava, a plaćali su poreze. Kralj Luj XVI je imao velikih finansijskih poteškoća jer je vodio česte ratove i zbog rasipništva na dvoru. Feudalizam je kočio razvoj privrede, a stalež koji je najviše težio ka dobijanju političkih prava bio je onaj koji se bavio trgovinom i zanatstvom i koji se uspio obogatiti, ali i dalje nisu imali nikakva politička prava. Državni dug (deficit) iznosio je 1789. godine preko 4,5 milijardi livri. Kralj je uzimao kredite da bi otptlatio kamate na dug. Pred revoluciju prosječna francuska porodica trošila je 70-90% prihoda samo na hljeb!
Mi smo već spominjali pojam revolucija, kada smo radili industrijsku revoluciju prisjeti se značenja ove riječi. Krajem XVIII stoljeća u Francuskoj se nagomilalo mnoštvo suprotnosti između postojećih staleža. Spominjali smo i prosvjetitelje, a njihove ideje su trebale biti sprovedene uspostavljanjem ustavne države. Obrati te pažnju na karikaturu šta vam ona govori.
Ideje revolucije
- Kritika vlasti filozofa-prosvjetitelja.
- „Narod može promjeniti državni sistem, ako taj sistem ne vlada na zadovoljstvo naroda“.
- Politička štampa sve više zahtjeva ravnopravnost u poreskoj politici
- Podjelu vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku te pristup trećeg staleža političkim funkcijama.
- Država sa najviše stanovnika u Evropi (22 miliona).
- Preveliki dug (bankrot) je prisilio kralja Luja XVI da poveća poreze.
- Kralj nije razmatrao mogućnost da nove poreske terete rasporedi na prva dva privilegirana staleža.
Od skupštine do revolucije
- Da bi povećao poreze trebao je sazvati skupštinu staleža, koja se nije sazivala od 1614. godine!
- 4. maju 1789. godine kralj je sazvao skupštinu tri staleža.
- Treći stalež je odlučno odbio da glasa za nove poreze.
- Neredi su se iz Pariza proširili na cijelu državu.
- Treći stalež je odbio da bude nadglasan od druga dva staleža (princip 1 stalež = 1 glas, pri čemu je treći stalež uvijek gubio).
- Vijeće građana je smatralo da treba glasati svaki predstavnik za sebe, jedan predstavnik jedan glas.
- Delegati trećeg staleža su izvršili državni udar
- Skupštinu staleža proglasili su Narodnom skupštinom
- Počeli su da rade na zakonskim reformama.
Treći stalež bio je u podređenom položaju u Skupštini. Morali su biti odjeveni u crno, ulazili su na sporedni ulaz i za razliku od ostalih staleža bili su gologlavi.
Napad na Bastilju, početak revolucije
- Francuska građanska revolucija počela je 14.jula 1789. godine napadom trećeg staleža na zatvor, tvrđavu Bastilju
- Noć prije napada Parižani su oteli oružje iz vojnog skladišta i na taj način se naoružali
- Stari režim se rušio i ustupio je mjesto građanskom društvu
- Narodna skupština se potom preimenovala u Ustavotvornu skupštinu i počela u potpunosti mijenjati francusku državu i društvo
Juriš na Bastilju doima se kao veliki poduhvat, ali su tvrđavu od hiljada revolucionara branila svega 92 invalida i 32 Švicarca. Nakon osvajanja tvrđava je sravnjena sa zemljom, a od svakog kamenog bloka isklesana je mini Bastilja. Na hiljade minijaturnih Bastilja revolucionari su poslali u sve krajeve Francuske, da trajno budu podsjetnici, tiranije i apsolutizma.
Sloboda, jednakost i bratstvo
- Nakon pada Bastilje Narodna skupština se imenuje Ustavotvornom skupštinom i počinje posao na izradi prvog francuskog ustava.
- Prva dva staleža su izgubili povlastice i proglašena je poreska jednakost.
- Kmetovi su oslobođeni feudalnih obaveza.
- Oduzima se zemlja Crkvi i plemstvu i djeli seljacima.
- U avgustu 1789. skupština usvaja Deklaraciju o pravima čovjeka i građanina.
- Deklaracija uvodi osnovna ljudska prava: jednakost pred zakonom, slobodu vjeroispovijesti, slobodu štampe i okupljanja.
- Parola revolucije postaje: „Liberte, Egalite, Fraternite“ – „Sloboda, Jednakost, Bratstvo“.
- Prvi ustav je proglašen 1791. i Francuska je postala parlamentarna monarhija.
- Ustav je znatno ograničio vlast kralja pa Luj XVI počinje potajno da okreće evropske monarhije protiv revolucionarne Francuske.
- Unatar revolucionara dolazi do podjele na pristaše krupnog, srednjeg i sitnog građanstva (buržoazije).
Usporedi ovu sliku i slike sa drugog slajda, koja je razlike, šta karikaturista želi poručiti, šta se to promijenilo u odnosu na karikature sa drugog slajda. Političke partije krupnog građanstva (termidorci), srednjeg građanstva (žirondinci) i sitnog građanstva (jakobinci) sukobili su se na pitanju revolucije, krupno građanstvo smatralo je da je revolucija gotova jer su oni preuzeli vlast, dok je sitno građanstvo smatralo da treba nastaviti sa revolucijom sve dok se ne ukine monarhija. Termidorci - predstavnici krupne buržoazije ime su dobili po mjesecu termidoru, jedanaestom mjesecu u francuskom kalendaru. Žirondinci - predstavnici srednje buržoazije dobili ime po oblasti Žirondi, gdje su imali najviše pristalica. Jakobinci - predstavnici sitne buržoazije, ime su dobili po manastiru sv, Jakoba gdje su se okupljali bili su jedna od najznačajnijih institucija u Francuskoj.
Deklaracija o pravima čovjeka i građanina
Iz Deklaracije o pravima čovjeka i građanina Čl. 1. Ljudi se rađaju i ostaju slobodni i jednaki u pravima. Društvene razlike se mogu temeljiti samo na općoj koristi. Čl. 2. Cilj je svakog državnog udruživanja zaštita prirodnih i neotuđivih prava čovjeka. To su prava: sloboda, vlasništvo, sigurnost i otpor protiv ugnjetavanja Čl. 10 Niko ne smije biti uznemiravan zbog svojih nazora, čak ni vjerskih, samo ako njihova manifestacija ne remeti javni rad utemeljen zakonom. Čl. 11 Slobodno saopćavanje misli i nadzora jedno je od najdragocjenijih prava čovjeka. Dakle, svaki građanin može govoriti, pisati, štampati slobodno, jedino mora odgovarati za zloupotrebu te slobode u slučajevima koje određuje zakon.
Jakobinska diktatura
- Francuska je zbog revolucije ušla 1792. godine u rat sa Austrijom i Pruskom, narednih 23 godine Francuska će provesti u stalnim ratovima.
- Kralj se oslanjao na krupnu buržoaziju, koja je smatrala da je revolucija gotova, i tajno izdaje vlastitu zemlju.
- Kraljeve akcije vodile su porazima francuske vojske, to je ojačalo pozicije sitne buržoazije (jakobinci) predvođenih Maksimilijanom Robespjerom.
- Jakobinci u kraljevskoj palači otkrivaju pisma koja dokazuju da je kralj otkrivao vojne tajne neprijateljima Francuske.
- U januaru 1793. godine kralj je pogubljen na giljotini a ubrzo nakon njega i kraljica Marija Antoaneta.
- U zemlji je zavladala jakobinska diktatura, vrhunac francuske revolucije ali i najkrvaviji period revolucije.
- Jakobinci su novim ustavom proglasili Francusku republikom sa općim pravom glasa.
- U procesima protiv „unutrašnjih neprijatelja“ na hiljade protivnika diktature je pogubljeno.
- Vladavina terora je okrenula krupnu i srednju buržoaziju protiv jakobinaca.
Robespijerova diktatura otišla je predaleko od prava koja je garantirala Deklaracija o pravima čovjeka i građanina. On je zabranio udruživanje građana kao i okupljanje, ukinuo je slobodu štampe i govora. Ograničio je trgovinu i tržišne cijene, oduzeo je Crkvi bogomolje i prisilio sve svećenika da se zakunu državi na vjernost. Uveo je revolucionarni kalendar, koji godine broji od 1792. godine i imao je potpuno nove nazive za mjesece. (npr. termidor - juli/august)
Direktorij
- Savez krupne i srednje buržoazije srušio je državnim udarom 1794. godine jakobinsku diktaturu a Robespjer je pogubljen.
- Donešen je novi ustav 1795. godine koji je ukinuo opće pravo glasa koje su uveli jakobinci i uveo pravo glasa ovisno o imovinskom cenzusu.
- Zakonodavnu skupštinu činio je Dom pet stotina i Dom starijih a izvršna vlast je u rukama 5 lica – Direktoriji.
- Na spoljnom planu Francuska počinje da pobjeđuje neprijatelje revolucije i kreće u osvajanja.
Na ovoj slici je predstavljeno hapšenje Robespijera. On je tokom Jakobinske diktature mnogo ljudi za koje je samo sumnjao da su protivnici diktature poslao na giljotinu. Giljotina je mehanička sprava na kojoj su izvršavana pogubljenja odsjecanjem glave osuđenika. Veliki teški nož koji se sa visine spuštao na potiljak žrtve i odsjecao glavu je karakterističan za ovu spravu. Na giljotini će završiti svoj život i Robespijer.
Ponavljanje je majka znanja