Hrvatski velikani - Ivan Mažuranić

Ivan Mažuranić

"Ljubav moja spada momu narodu, štovanje moje svim narodom, ne samo jednomu, nego svim..."

iz govora Ivana Mažuranića u Saboru 13. prosinca 1886.

Djela

Životopis

Zanimljivosti

Renata Galetić

- prezime Mažuranić nastalo je prema biljci majoran ili mažuran - prvu je pjesmu Ivan Mažuranić napisao sa četrnaest godina - Pismo od Vinodolca školana - bio je poliglot - govorio je desetak jezika - njegov se lik danas nalazi na hrvatskoj novčanici od sto kuna - Ivan Mažuranić je bio djed Hrvatskog Andersena, slavne Ivane Brlić Mažuranić

Ivan Mažuranić - književnik i jezikoslovac

Mažuranićevo najznačajnije književno djelo - 1846..g.

Smrt Smail-age Čengića

Mažuranić je s Jakovom Užarevićem izdao je hrvatsko-njemački rječnik Njemačko-ilirski slovar u koji je uvrstio mnoge riječi koje je sam skovao: sladoled, veleizdaja, nosorog, računovodstvo, velegrad...

Ivan Mažuranić je dopisao po narudžbi Matice ilirske, dva pjevanja Gundulićevog Osmana i to tako da pišući nije uporabio niti jednu riječ koju u ostalim pjevanjima nije uporabio i sam Gundulić.

Ivan Mažuranić je dopisao po narudžbi Matice ilirske, dva pjevanja Gundulićevog Osmana i to tako da pišući nije uporabio niti jednu riječ koju u ostalim pjevanjima nije uporabio i sam Gundulić.

Ivan Mažuranić - političar i hrvatski ban

- Mažuranić je unaprijedio Hrvatsku u upravnom, gospodarskom, kulturnom i prosvjetnom smislu - proveo je 32 reforme u dvije godine- 1874. uvodi obvezno četverogodišnje školovanje- u škole uvodi tjelesni odgoj- uvodi jedinstvenu opću školu za dječake i djelojčice- ukida tjelesno kažnjavanje u školama- donosi Zakon o slobodi tiska...

Ivan Mažuranić

Ivan Mažuranić - političar i hrvatski ban, književnik i jezikoslovac(1814. - 1890.)

Životopis

Reformama uprave, sudstva i školstva postavio je temelje modernoj, građanskoj Hrvatskoj.

Lorem ipsum dolor sit amet, consectetur adipiscing elit, sed do eiusmod tempor incididunt ut labore et dolore magna aliqua.

Lorem ipsum dolor sit amet, consectetur adipiscing elit, sed do eiusmod tempor incididunt ut labore et dolore magna aliqua.

LOREM IPSUM DOLOR

LOREM IPSUM DOLOR

LOREM IPSUM DOLOR

IVAN MAŽURANIĆ (1814., Novi Vinodolski - 1890., Zagreb) Jedan od najvećih hrvatskih reformatora, pjesnik, jezikoslovac, političar i popularni ban pučanin Ivan Mažuranić rodio se 11. kolovoza 1814. godine u Novom Vinodolskom. Završio je pravo i filozofiju, a zatim radi kao kao gimnazijski profesor u Zagrebu, pa kao odvjetnik u Karlovcu. Od 1850. u Beču započinje njegova blistava politička karijera gdje obnaša najviše dužnosti vezane uz Hrvatsku: zamjenik generalnoga prokuratora i državni nadodvjetnik, predsjednik Privremenoga dvorskoga dikasterija za Hrvatsku i Slavoniju te predsjednik Hrvatske dvorske kancelarije. Bio je istaknuti zastupnik poznatog intelektualnog Sabora iz 1861. godine, a zaslužan je i za osnivanje Stola sedmorice 1862. (vrhovni sud za Hrvatsku, Slavoniju i Dalmaciju). Iako je u početku u politici podupirao Narodnu stranku, 1862. pokreće osnivanje Samostalne narodne stranke, kojoj je bio na čelu. Bio je sklon oslanjanju na Beč, što ga je i dovelo do banske časti koju je obnašao od 1873. do 1880. godine. Kao prvi ban neplemičkog podrijetla prozvan je banom pučaninom. Kao ban Mažuranić je unaprijedio Hrvatsku u upravnom, gospodarskom, kulturnom i prosvjetnom smislu. Na njegovu inicijativu uvedena je odgovornost bana Saboru, dioba sudstva i uprave te neovisnost sudaca. Godine 1874. uvedeno je obvezno četverogodišnje školovanje, a nadzor nad pučkim školama oduzet je Crkvi te one postaju državne. Iste godine otvara se moderno zagrebačko sveučilište s tri fakulteta (pravni, filozofski i bogoslovni). Mažuranić je donio i Zakon o slobodi tiska, uredio odredbe o pravu na javno okupljanje te liberalizirao izborni postupak. Za njegova banovanja uvedeni su i zametci nekih javnih službi – statistička služba, javno zdravstvo i unaprjeđenje poljoprivrede. Ivan Mažuranić proslavio se i kao književnik. Njegovo najpoznatije djelo je spjev Smrt Smail-age Čengića, a na poticaj Matice ilirske nadopunio Osmana, slavno djelo Ivana Gundulića. Pisao je i političke spise (Hrvati Mađarom i dr.). S Josipom Užarevićem izdao je hrvatsko-njemački rječnik – Deutsch-ilirisches Wörterbuch/Njemačko-ilirski slovar. U rječnik je uvrstio mnoge nove riječi koje je sam skovao: sladoled, kišobran, nosorog, velegrad, računovodstvo, veleizdaja… Mažuranićeve reforme po intenzitetu i značenju nemaju premca u razdoblju do 1918., ali su za vlasti bana Khuen-Héderváryja (1883. – 1903.) uglavnom bile stavljene izvan snage ili umrtvljene. Ivan Mažuranić preminuo je 1890. godine u Zagrebu. izvor: www.povijest.hr

Smrt Smail-age Cengica

"Ni tko šapće, ni tko zboriNi tko pjeva, nit se smijeOd sto glasa, glasa čuti nije..."

najznačajnjnije Mažuranićevo književno djelo

O djelu

Zanimljivosti

"(...) U spjevu je sažeta cijela prošlost Hrvata tijekom višestoljetne turske okupacije. U potresnim slikama pjesnik je iznio prizore patnje, siromaštva, ponosa, hrabrosti ali i osvete i pobjede. Sve je prožeto i dubljim, općeljudskim smislom o vječnoj čovjekovoj borbi protiv nasilja, o stalnome sukobu dobra i zla, o potrebi individualnoga odricanja i kršćanske žrtve za druge. Pjesma uzdiže ideal domoljublja, slobode i života, nasuprot ropstvu i smrti. Ona ističe nestalnost i prolaznosti svake sile i materijalnoga blaga, poraz i kaznu svakoga zla nasuprot dobru koje na kraju ipak pobjeđuje. " Izvor: www.matica.hr (priredio Vinko Brešić)

Ideju za pisanje svoga najznačajnijeg djela Smrt Smail-age Čengića Mažuranić je dobio u jednoj privatnoj karlovačkoj čitaonici kada je ondje sreo Crnogorca koji je bio na proputovanju kroz Karlovac i koji mu je ispričao o tome događaju na Grahovu polju, u Crnoj Gori. Povod je bila smrt turskoga silnika Smail-age Čengića 1840. koji je nekoliko godina ranije ugušio crnogorsku bunu. Nakon tiskanja toga djela 1846., Mažuraniću se javila obitelj Cerović iz Crne Gore jer je Novica Cerović u epu prikazan kao junak koji ubija Smail-agu te su Mažuranića darovali satom i prstenom Smail-age Čengića.