Vladimir Nazor

1

2

3

8

6

7

9

Vladimir Nazor

START!

4

5

Vladimir Nazor rođen je 30.5.1876. u Postiri na otoku Braču. (vidi:ovdje). Tamo je pohađao pučku školu,a gimnaziju je završio u Splitu. Studirao je u Grazu i u Zagrebu i to matematiku, fiziku i prirodne znanosti te je diplomirao 1902. godine. Prvu pjesmu napisao je s 13 godina, povodom mamima imendana. Često je pisao i pod pseudonimom (značenje riječi pseudonim:ovdje) Kažimir i Vladimir Primorski.

Od 1903. do 1918. godine radio je u Istri gdje je proveo i veći dio svog života. Od 1903.-1906. bio je ravnatelj srednje škole u Pazinu. Odlazak u Istru je na Nazora i njegovo književno stvaralaštvo uvelike utjecao. U Istri V. Nazor piše Krvave dane, Krvavu košulju, Velog Jožu… Kako se vezao za mjesta i prirodu, svoje najdublje emocije je pretakao u stihove, tako je nastala Pjesma Istri, objavljena 1933. godine. Uz Pjesmu Istri nalazi se i priča Boškarina, koja je tiskana 1910., a prema mnogim kritičarima predstavlja najbolju Nazorovu istarsku priču.

Ime Vladimira Nazora nose 32 škole u Republici Hrvatskoj, od toga pet škola u Istri: Budinščina, Crikvenica, Čabar, Čepin, Daruvar, Duga Resa, Đakovo, Feričanci, Komletinci, Križevci, Krnica, Neviđane, Nova Bukovica, Pazin, Pisarovina, Ploče, Postira, Potpićan, Pribislavec, Rovinj, Slavonski Brod, Split, Sveti Ilija, Škabrnja, Topusko, Trenkovo, Vinkovci, Virovitica, Vrsar, Zadar, Zagreb, Zapolje. Svake godine u Istarskoj županiji održava se susret Nazorovaca. Posljednji je put naša škola bila domaćin 2015. godine.

Audio verziju Nazorove pjesme Cvrčak poslušaj ovdje.Cvrčak ... Sunčeve žice idu od neba pa do zemlje,Napete kao strune. Golema harfa sja.Mnogo je ruku dira. - Nebesa zabrujaše,I sluša zemlja sva.Mir je na vodi, muk je u docu i luzima,Al čujem velje srce, gdje kuca sred dubine:Bojiš se, zemljo majko, da onim pod prstimaNe zamre pjev sunčani, žica se ne prekine.... Zemniče, čuješ poj?Šumi ko srebrn-more,Zuji ko pčelâ roj.I pjeva: "Sv'jet je lijep, a život dar je s neba,Al žeđa nek ti bude velika, ljuta glad.Pa gutaj vatru moju i siši ml'jeko moje,I bit ćeš sveđer mlad.... Oh, sunca, sunca, sunca!I vonja sa dolineI vjetra sa vrhunca!... Zemniče, ja sam pjan.Gle, iza žbuna viri,Pomamnu pjesmu sviriNa fruli nagi Pan."I cvrči, cvrči cvrčak na čvoru crne smrčeSvoj trohej zaglušljivi, svoj zvučni, teški jamb.Podne je. - Kao voda tišinom razl'jeva seSunčani ditiramb. O PJESMI: Pjesma Cvrčak objavljena je prvi put samostalno 1909., a zatim se od 1910. javlja u zbirci Lirika u ciklusu Ditirambi. Ditiramb je grčka lirska pjesma koja slavi životne radosti; tako i Nazor kroz pjesmu cvrčka opisuje svoju očaranost ljepotom prirode, njezinim bojama i zvucima. Pjesma uključuje sva osjetila i govori o vrijednosti života. Ugođaj je veseo, a okoliš mediteranski. Cvrčak simbolizira pjesnika, obraća se čovjeku i upućuje mu da se mora prepustiti ljepoti prirode i sunca te će biti veseliji i snažniji. U pjesmi prevladavaju onomatopeje, aliteracija i hiperbole.

Vladimir Nazor jedan je od najplodnijih hrvatskih pisaca. Pisao je pjesme, pripovijetke, priče za djecu, putopise, romane, dnevnike, rasprave i prevodio talijanske i njemačke pjesnike. U nastavku se nalaze neka od njegovih najpoznatijih djela, a klikom na naslov ili prozor otvorit će vam se tekst, audio ili video zapis književnog djela: 1. Halugica 2. Galiotova pesan 3. Pjesma o Istri 4. Zvonimirova lađa 5. Bijeli jelen 6. Šuma bez slavuja 7. Veli Jože - cjelovit tekst Veli Jože -analiza djela Veli Jože-short film 2015 8. Priče s ostrva, iz grada i sa planine - cjelovit tekst 9. Nutarnje more Za one koji žele znati više, ovdje mogu pronaći popis svih djela Vladimira Nazora.

Nagrada Vladimir Nazor hrvatska je državna nagrada koja se dodjeljuje svake godine za najbolja umjetnička ostvarenja u književnosti, glazbi, filmu, likovnim i primijenjenim umjetnostima, kazališnoj umjetnosti te arhitekturi i urbanizmu. Nagrada je bila povremeno dodjeljivana i za očuvanje kulturne baštine, primijenjene umjetnosti te teorijsko-književnu esejistiku na području kulture i umjetnosti. Dodjeljuje se kao godišnja nagrada i kao nagrada za životno djelo, a ime je dobila po hrvatskom književniku Vladimiru Nazoru. Godišnja nagrada dodjeljuje se umjetnicima za najbolja umjetnička ostvarenja koja su bila objavljena, izložena, prikazana ili izvedena tijekom protekle godine, kao i grupi umjetnika za kolektivna umjetnička ostvarenja.

Koliko poznaješ život i djelo osobe po kojoj je naša škola dobila ime i koji su to razlozi zbog kojih se smatra hrvatskim velikanom? Klikom na prozore Vladimirove rodne kuće u Postiri smještenoj na otoku Braču otkrit ćeš zanimljive pojedinosti iz njegovog života. Krenimo!

Škola u Potpićnu započela je s radom 1960. godine (905 učenika). Nastava se odvijala u Matičnoj i 9 Područnih škola: Plomin, Kožljak, Kršan, Lazarići, Tupljak, Pićan, Katarina, Grobnik i Krbune.

Neko vrijeme je Nazor boravio u Zagrebu kao profesor učiteljske škole, a potom je niz godina (1920.-1926.) bio ravnatelj Dječjega doma u Crikvenici. U dječji dom kojim je ravnao, slali su na oporavak boležljivu djecu iz raznih krajeva zemlje, kao i napuštenu djecu i djecu kojoj je rat odnio roditelje, prije negoli bi ih netko udomio. Nazor se s velikim žarom brinuo za njih. Taj je Dječji dom bio smješten u zgradi staroga pavlinskog samostana. Dok je Nazor bio upravitelj, dao je da se u njemu izvedu veliki radovi: nadogradio je cijelu zgradu za jedan kat, proširio je prostorije, uredio park i kupalište. Tako je, prema riječima Antuna Barca, s velikim stvaralačkim i umjetničkim poletom iz stare i zapuštene zgrade načinio mjesto gdje su djeca, na suncu, moru i svježem zraku mogla doživjeti fizički i duševni preporod. Često su njegova djela za djecu nastajala »na terenu«, kako sam kaže: u duga ljetna popodneva, pod borovima u parku Dječjega doma u Crikvenici, kad sam pripovijedao šarenom društvu domske djece i djece koja su bila tamo na praznicima (...) Ima čak i djela koja sam prvi puta pričao čobančićima na koje sam nailazio šećući po puteljcima oko Kastva i na vinodolskim pašnjacima, pa i djeci, što su se ljeti katkad igrala ispod stabala pred franjevačkom crkvom na Trsatu. Danas paviljoni dječjeg odmarališta u Crikvenici nose imena njegovih djela ili likova.