Jasmina Sandalić, prof.

Brojevisu riječi kojima označavamo koliko čega ima(GLAVNI BROJEVI) i koje je što po redu (REDNI BROJEVI).U pernici imam dvije olovke.Prvi sam stigao na cilj.

Pridjevisu riječi koje pobliže označuju imenice.a) Kakvo je što? - OPISNI PRIDJEVIVozim crveni bicikl.b) Čije je što? - POSVOJNI PRIDJEVIPosudio sam Ivanovu bilježnicu.c) Od čega je što? - GRADIVNI PRIDJEVINosim platnenu vrećicu.Stupnjevanje(komparacija) pridjeva je uspoređivanje dvaju ili više bića, stvari ili pojava prema stupnju izraženosti zajedničkoga svojstva ili osobine.1. stupanj - POZITIV: Ivanov mačak ješaren.2. stupanj - KOMPARATIV: Anina je mačkašarenija.3. stupanj - SUPERLATIV: Petrova je mačkanajšarenija.

Zamjenice su riječi kojima zamjenjujemo neke druge riječi.On nosi u torbi moju bilježnicu.

Imenice su riječi kojima imenujemo bića, stvari i pojave.Imenice se mijenjaju po padežu, rodu i broju.Ona je moja prijateljica. prijateljica - N, ž. r., jd.

Glagoli su riječi kojima izričemo radnju, stanje i zbivanje.Mijenjaju se po glagolskim vremenima i osobama.Čitam knjigu o poznatim znanstvenicima.čitam - prezent, 1. os. jd.

Prilozi su riječi kojima izričemo okolnosti glagolske radnje.Prilažemo ih glagolima.Razlikujemo:a) MJESNE PRILOGE: Posvuda tražim knjigu.(Odgovaraju na pitanje Gdje? Kamo? Kuda?)b) VREMENSKE PRILOGE: Jučer sam ju posudio u knjižnici.(Odgovaraju na pitanje Kad? Otkad? Dokad?)c) NAČINSKE PRILOGE: Brzo sam ušao u razred.(Odgovaraju na pitanje: Kako?)

Prijedlozimaizričemo odnose među bićima, stvarima i pojavama.Prijedlozi stoje ispred imenica, stoga kažemo da ih predlažemo imenicama.Stavio sam torbunarame.Izašao samizškole.Došao samdoigrališta.

Veznici su riječi kojima povezujemo riječi, skupove riječi i rečenice.Ispred veznika a, ali, nego, već, no pišemo zarez.Volim čitati povijesne romane i pripovijetke.Pokucao je pa ušao u razred.Knjige su mi zanimljive, ali draži su mi stripovi.

Čestice su riječi kojima oblikujemo i preoblikujemo rečenice.Upitne su česticezar, li.Zar si mislio da je danas ponedjeljak?Jesi li očekivao ovakav rasplet?Niječna je čestica ne.Pišemo ju rastavljeno od glagola ispred kojega stoji.Ne mogu danas u kino.Potvrdna je čestica da.Da, volim ići u kino.

Usklici su riječi kojima izražavamo osjećaje, raspoloženja, obraćamo se sugovorniku ili oponašamo zvukove.Od ostalih riječi u rečenici odvajamo ih zarezom.Uh, danas imam težak ispit.Hej, zaboravio si bilježnicu!Hura, sjetio sam se!Mic-mic, dođi maco k meni.