Want to make creations as awesome as this one?

Transcript

Jasmina Sandalić, prof.

Brojevi su riječi kojima označavamo koliko čega ima (GLAVNI BROJEVI) i koje je što po redu (REDNI BROJEVI).


U pernici imam dvije olovke.

Prvi sam stigao na cilj.

Pridjevi su riječi koje pobliže označuju imenice.


a) Kakvo je što? - OPISNI PRIDJEVI

Vozim crveni bicikl.

b) Čije je što? - POSVOJNI PRIDJEVI

Posudio sam Ivanovu bilježnicu.

c) Od čega je što? - GRADIVNI PRIDJEVI

Nosim platnenu vrećicu.


Stupnjevanje (komparacija) pridjeva je uspoređivanje dvaju ili više bića, stvari ili pojava prema stupnju izraženosti zajedničkoga svojstva ili osobine.


1. stupanj - POZITIV: Ivanov mačak je šaren.

2. stupanj - KOMPARATIV: Anina je mačka šarenija.

3. stupanj - SUPERLATIV: Petrova je mačka najšarenija.

Zamjenice su riječi kojima zamjenjujemo neke druge riječi.


On nosi u torbi moju bilježnicu.


Imenice su riječi kojima imenujemo bića, stvari i pojave.

Imenice se mijenjaju po padežu, rodu i broju.


Ona je moja prijateljica.

prijateljica - N, ž. r., jd.

Glagoli su riječi kojima izričemo radnju, stanje i zbivanje.

Mijenjaju se po glagolskim vremenima i osobama.


Čitam knjigu o poznatim znanstvenicima.


čitam - prezent, 1. os. jd.

Prilozi su riječi kojima izričemo okolnosti glagolske radnje.

Prilažemo ih glagolima.


Razlikujemo:

a) MJESNE PRILOGE: Posvuda tražim knjigu.

(Odgovaraju na pitanje Gdje? Kamo? Kuda?)

b) VREMENSKE PRILOGE: Jučer sam ju posudio u knjižnici.

(Odgovaraju na pitanje Kad? Otkad? Dokad?)

c) NAČINSKE PRILOGE: Brzo sam ušao u razred.

(Odgovaraju na pitanje: Kako?)

Prijedlozima izričemo odnose među bićima, stvarima i pojavama.

Prijedlozi stoje ispred imenica, stoga kažemo da ih predlažemo imenicama.


Stavio sam torbu na rame.

Izašao sam iz škole.

Došao sam do igrališta.

Veznici su riječi kojima povezujemo riječi, skupove riječi i rečenice.

Ispred veznika a, ali, nego, već, no pišemo zarez.


Volim čitati povijesne romane i pripovijetke.

Pokucao je pa ušao u razred.

Knjige su mi zanimljive, ali draži su mi stripovi.



Čestice su riječi kojima oblikujemo i preoblikujemo rečenice.


Upitne su čestice zar, li.

Zar si mislio da je danas ponedjeljak?

Jesi li očekivao ovakav rasplet?


Niječna je čestica ne.

Pišemo ju rastavljeno od glagola ispred kojega stoji.

Ne mogu danas u kino.


Potvrdna je čestica da.

Da, volim ići u kino.

Usklici su riječi kojima izražavamo osjećaje, raspoloženja, obraćamo se sugovorniku ili oponašamo zvukove.

Od ostalih riječi u rečenici odvajamo ih zarezom.


Uh, danas imam težak ispit.

Hej, zaboravio si bilježnicu!

Hura, sjetio sam se!

Mic-mic, dođi maco k meni.