Jezera svijeta

JEZERA SVIJETA

Klikni na oznake i saznaj zanimljivosti o jezerima svijeta.

U starogrčkom jeziku imena jezera i mora uvijek su bila ženskog, a rijeke i potoci uvijek muškog roda jer su stari Grci smatrali ženskim sve što miruje, a muškim sve što se kreće.

Jezera miruju jer razina vode postaje stabilna kada se uspostavi ravnoteža između količine vode koja pritječe u jezera i one koja se gubi. Cjelokupna površina svih prirodnih jezera procjenjuje se na 2.682.000 četvornih kilometara ili oko 1,8 posto kopnene površine.

Najveća površina slatke vode na Zemlji je sustav Velikih jezera (Great Lakes) na granici Kanade i SAD-a. Tih pet Velikih jezera spadaju u 18 najvećih svjetskih jezera po volumenu i površini. Kad bi voda Velikih jezera prekrila površinu svih država SAD-a, bila bi duboka 2,9 metara.

Najveće poznato podzemno jezero je Drachenhauchloch (Zmajev dah) u špilji pokraj Grootfonteina u Namibiji, u Africi. Otkriveno je 1986. godine. Kada je u travnju 1991. godine mjereno, ustanovljeno je da mu je ukupna površina 2,61 hektar. Površina jezera je na dubini oko 66 metara ispod zemlje, a ono je duboko oko 84 metra.

Najstarije slatkovodno jezero na Zemlji je Bajkalsko jezero. Nastalo je prije 20-25 milijuna godina. Ispunjava udolinu nastalu vodoravnim razdvajanjem dviju tektonskih ploča. Ujedno je i najdublje jezero na svijetu. Godine 1974. dubina izmjerena kod Olkhonske rasjekline bila je 1637 metara, od kojih je 1181 metar ispod razine mora. Zbog tektonskih pomicanja to se jezero stalno produbljuje, a bazen mu se proširuje oko dva centimetra godišnje. To je ujedno i najveći spremnik slatke vode. Njegov se obujam procjenjuje na 24.000 kubičnih kilometara.

Najveće jezero na svijetu je Kaspijsko jezero. Prostire se između Rusije, Irana, Turkmenistana, Azerbejdžana i Kazahstana. Dugo je 1225 km, a površina mu je 371.800 četvornih kilometara. Najveća mu je dubina 1025 metara, a površina mu je 28,5 metara ispod razine mora. Procjenjuje se da sadrži 89.600 kubičnih kilometara. Voda u jezeru je slana.

Najdulje jezero je Tanganjika u istočnoj Africi. Dugo je 655 kilometara. Tektonskog je podrijetla. Nastalo je za tercijara u centralnom afričkom jarku. Duboko je 1435 metara, pa je iza Bajkalskog jezera najdublje jezero na Zemlji (kriptodepresija).

Najveće planinsko jezero, a ujedno i najviše plovno jezero je Titicaca. Na nadmorskoj je visini od 3812 metra u južnoameričkim Andama. Dijele ga Bolivija i Peru.

Najdublja kopnena depresija i jezero najveće slanoće je Mrtvo more na 397 metra ispod razine Sredozemnog mora. Zbog velike slanosti je bez biljnih i životinjskih organizama, pa mu odatle i ime. Prostire se između Izraela i Jordana. Najveći mu je pritok rijeka Jordan. Dugo je 76 km, a prosječna mu je širina 16 km.

”Zemlja tisuću jezera”, kako nazivaju Finsku, ima ih više od 60.000, a obuhvaćaju oko 9 posto njezine površine.