Ruđer Bošković

Josip Ruđer Bošković

"...pripada najznamenitijim ljudima svjetske znanstvene i kulturne povijesti. Svjedočanstvo o tome dao je engleski fizikalni kemičar Sir Harold Hartley koji je smatrao da je Bošković »jedan od najvećih intelektualaca svih vremena«."

iz članka: Razgovor s prof.dr.sc. Stipom Kutlešom // Obnova: časopis za kulturu, društvo i politiku. 9. broj. (2017), str. 13-26. https://www.obnova.com.hr/obnova-pdf/9br.pdf

Dubrovnik, 18. V. 1711. – Milano, 13. II. 1787.

Citat

Ruđer pjesnik

Virtualna izložba Nacionalne i sveučilišne biblioteke u Zagrebu

Digitalizirana djela

"Fraza 'išao je ispred vremena' često se i prečesto rabi. Ali ja ću je sad ipak upotrijebiti. Ne govorim o Galileju niti o Newtonu... Hrvat Ruđer Josip Bošković, Dubrovčanin koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo u Rimu, rođen 1711., šesnaest godina prije Newtonove smrti... Bošković je tvrdio da su Newtonovi zakoni gravitacije gotovo savršeno točni, ali da određena odstupanja od zakona obrnute razmjernosti s kvadratom udaljenosti, premda vrlo malena, ipak postoje. Nagađao je da će se taj klasični zakon morati 'srušiti' u atomskim razmjerima gdje se sile privlačenja zamjenjuju privlačnim i odbojnim silama koje se naizmjence smjenjuju ovisno o udaljenosti. Nevjerojatna zamisao za znanstvenika 18. st. ...Kako je prije i iznad svega bio geometar, palo mu je na um da postoje polja sile kojima možemo objasniti kako tijela djeluju na druga, udaljena tijela. Ali čekajte, to nije sve! Bošković je imao još jednu zamisao, potpuno luđačku za 18. st. (a možda i za bilo koje drugo vrijeme). Materija je građena od nevidljivih i nedjeljivih a-toma, rekao je.... Bošković je tvrdio da te čestice nemaju veličinu, naime da su geometrijske točke. Nazvao ih je 'puncta', latinski 'točka'. Jasno je, kao i kod mnogih drugih zamisli u znanosti, da se za ovo mogu naći nagovještaji u radovima ranijih znanstvenika, vjerojatno već kod starih Grka, a naravno i kod Galileja. Kao što ste možda zapamtili na satovima geometrije u srednjoj školi, točka je samo mjesto. Bez dimenzija. A Bošković tvrdi, ni manje ni više, da je materija građena od čestica koje nemaju dimenziju! Mi smo, evo prije dvadesetak godina, pronašli česticu koja odgovara tom opisu. Nazvali smo je kvark." Str. 134., Lederman, L.(2000.), Božja čestica: ako je svemir odgovor, što je pitanje?. Zagreb: Izvori.

Internet Archive Google Books

Portret Ruđera Boškovića, autor R. Edge Pine, London, 1760.

"Priroda je postavila Zemljuu položaj zlokoban i strašan,da Veneru i Mars u trku susreće,kad ljepota jedne i uznemirenost drugog, truju ljudima sve izvore sreće." Ruđer Bošković: O pomračenju sunca i mjeseca, 1760.