Want to make creations as awesome as this one?

PID 4. razred

More creations to inspire you

Transcript

Životinje u šuminalaze:zaklon,hranu,vodu iostale životne uvjete

Sove uglavnom love noću. Pažljivo vrebaju svoj plijen. Kada ga ugledaju, gotovo nečujno se spuste i napadnu. Sovino perje je vrlo mekano, a posebno je prilagođeno perje na krilima koje na prednjem kraju ima nazubljen rub. Sve to zajedno pomaže da sovin let bude potpuno nečujan te ju učini vještim lovcem. Ona čuje tako dobro da položaj plijena može odrediti sluhom, tako da može loviti i u potpunom mraku. Imaju 100 puta bolji vid od čovjeka. Sove mogu gledati na jako velikim udaljenostima, posebno noću. S druge strane, ne mogu vidjeti ništa što je bliže od desetak centimetara. Glavu mogu okrenuti i do 180°, dok se za neke tvrdi da mogu i do 270°.

Djetlić ima najprepoznatljiviji zov prodoran “čik”, često u nizu. Hrani se kukcima potkornjacima i njihovim ličinkama koje vadi kljucanjem po drvetu snažnim i pri vrhu oštrim kljunom. Pritom se u puzanju gore-dolje po stablu služi kratkim i čvrstim repom. Osim toga, i stopalo mu je prilagođeno za kretanje po drveću u svim smjerovima, a oštrim se pandžama drži za koru. Na drvetu ostaju ozljede, odnosno rupe, ali to je ionako najčešće već mrtvo, polutrulo drvo. Jede i lješnjake, orahe i sjemenke iz češera crnogoričnog drveća, voće, a dolazi i na hranilice zimi.

Vjeverica najveći dio dana provodi na drveću. Hrani se plodovima lijeske, hrasta, bukve, ali i pupovima drveća i gljivama.

Divlja svinja je bliski rođak domaće svinje. Živi u čoporu oko vlažnih šuma. To je krupna divlja životinja. Mužjak(vepar) može imati čak 300 kg, ženke su manje mase. Izuzetno brzo trči, a dobar je i plivač. Vole kaljuže i često se valjaju u njima. Na taj način se osvježavaju i rješavaju se kožnih parazita. Za odmor koriste brlog, ali prije nego što legnu u njega prvo neko vrijeme sjede. Način pridizanja je takav što prvo sjednu promatrajući okolinu, pa tek zatim ustaju. Divlja svinja je svejed. Pored hrane biljnog porijekla pojest će životinje koje može savladati, jede čak i strvine (uginule životinje).

Jazavac živi u podzemnoj jazbini. Jazavci su razjarene životinje i štitit će sebe i svoju mladunčad pod svaku cijenu. Jazavci su sposobni boriti se s mnogo većim životinjama (vukom ili medvjedom). Imaju snažan ugriz bez popuštanja. Mogu trčati brzinom od 25 – 30 km/h. Svejedi su. Jedu štakore, krtice, ptice koje se gnijezde na tlu, žitarice, korijenje, voće...

Lisica kopa hodnike do brloga u tlu. Hrani se miševima i zečevima. Zimi češće dolazi u sela zbog peradi. Lisice su izrazito nedruštvene (žive samotnjački) i vrijeme uglavnom provode uz svoju obitelj. Često uzrokuje bjesnoću.

Jelenak živi sakriven u drveću ili na njemu. Sve ih manje ima pa je jelenak zaštićena vrsta. Razvojni ciklus im traje čak 6 godina. Mužjaci imaju povećane donje čeljusti poput jelenjeg rogovlja i veći su od ženki. Iako muške donje čeljusti izgledaju zastrašujuće, preslabe su da bi bile opasne. No ženke mogu prouzročiti bolan ugriz. Njihov spor let, obično u sumrak proizvodi karakterističan zvuk. Mužjaci češće lete nego ženke.

Šumski miš je noćna životinja. Zato su mu osjetila vrlo važna za preživljavanje. Ima velike uške, velike oči i izražene brkove. U jednoj noći može prijeći i 2 km. Miševi su dobri penjači. Hrane se uglavnom žirom, ali i bobicama, gljivama te beskralježnjacima. Prednjim nogama drže sjemenku ili plod te ga ljušte i jedu, a orahe i lješnjake buše. Dio hrane spremaju u tunelima, pukotinama, ispod panjeva … Ne spavaju zimski san, ali im se smanjuje tjelesna aktivnost. Zimu provode često u zajedničkim “spavaonicama” u kojima se međusobno griju. Hrane se zalihama sjemenja.

Jelen ima visoke i snažne noge. Građen je za dugo i ustrajno trčanje. Snažna građa mišića i tetiva omogućuje mu brzi bijeg te skok i do 12 m u duljinu i 3,5 m u visinu. Kreće se korakom, kasom ili trkom. Mužjak na glavi ima rogovlje, a ženka- košuta ga nema. Jelen je životinja sumraka.

Puh živi u bjelogoričnoj i miješanoj šumi s grmljem i šibljem i u divljim živicama. Hrani se lješnjacima, sjemenjem graba, pupovima, bobicama trnine, i ponekad kukcima. Aktivan je u sumrak i noću; spretno se penje i po najtanjim grančicama. Gradi okruglo gnijezdo veličine šake od trave i lišća u gustom grmlju i dupljama.

Srndać ili srnjak je mužjak srne. To je šumska životinja iz porodice jelena. Stražnjica srne je obrasla bijelom dlakom, koja je ljeti manje uočljiva nego zimi. Lane je smeđe sa bijelim pjegama. Kreće se hodom, kasom i skokom. Odličan je plivač te se kupa ali nikad se ne kaljuža poput jelena i svinja. Srna ima izvrsno razvijen sluh, njuh i okus. Vid je slabo razvijen jer je srnino oko astigmatično te vidi samo veće predmete i to nejasno, a najbolje opaža kretanje. Srna je pretežno danja životinja s maksimumom kretanja popodne i u večernje sate (16-20 sati, ujutro 4-5 i 7-9 sati).

Jastreb je ptica grabljivica, stanarica. On je ptica grabljivica s kratkim i širokim krilima i dugim repom, što to su prilagodbe manevriranju među drvećem u šumama u kojima živi i gnijezdi se. Mužjak je plavosiv odozgo sa sivim prugama odozdo, 49-57 cm dug s rasponom krila od 93-105cm. Ženka je mnogo veća, 58-64 cm duga s rasponom krila od 108-127cm, siva odozgo i odozdo. Mužjaci manjih podvrsta mogu težiti i samo 630 grama, a ženke većih i 2 kg .Lovi ptice i sisavce u šumama, oslanjajući se na brzinu u letu kroz guste šume. Plijen je uglavnom manji od jastreba, ali ove ptice također ubijaju mnogo veće životinje, do veličine zeca.

Sjenica je ptica iz reda vrapčarki. Uobičajena dužina im je 10-16 cm , a po težini variraju od 5 do 50 grama . Hrani se kukcima.

djetlić

Žuna ptice spadaju u porodicu djetlića. Žuna ptica signalizira da se u šumi nešto događa, a njezin zov ponekad mami ostale ptice da promotre što se događa. Poznata je po svojem glasanju kojim upozorava ostale ptice na opasnost koja im prijeti