Važnost šuma i erozija tla

Važnost šuma i erozija tla

Lucija Colosetti, 4.a

stanište bioraznolikosti

sprečavaju eroziju tla

rekreacija i turizam

izvor energije i prirodnih bogatstava

ublažavaju klimatske promjene i globalno zagrijavanje

Svjetski dan šuma 21. ožujka

pročišćavanje onečišćenog zraka

"pluća Zemlje"

Erozija je prirodni proces pomicanja krutih tvari, kao što su zemlja, blato i kamenje. Može biti uzrokovana utjecajem vjetra, vode, snijega i gravitacije.

Lorem ipsum dolor sit amet, consectetuer adipiscing elit, sed diam nonummy nibh euismod tincidunt ut laoreet dolore magna aliquam erat volutpat.

Šume čine pokrov na trećini kopnene mase Zemlje. U njima obitavaju razne biljne i životinjske vrste. Šume su stanište za gotovo 80% svjetske bioraznolikosti, zbog čega se smatraju jednim od najvažnijih ekosustava na Zemlji.

Šume nam pružaju sredstva za život, sigurnost vode, hrane i goriva. One pomažu filtrirati i regulirati vodu, pridonoseći visokokvalitetnim zalihama slatke vode. Također, šume čine 40% sve obnovljive energije u svijetu.

Šume se smatraju najučinkovitijim sustavom pohrane ugljika na Zemlji. One apsorbiraju štetne stakleničke plinove koji su direktan uzrok globalnog zagrijavanja. Prosječno stablo godišnje iskoristi 12 kg ugljikova dioksida. Šume ujednačavaju klimu ublažavajući klimatske ekstreme te osiguravajući izmjenu zraka. Ljeti povećavaju vlažnost zraka.

Šume također služe ljudima za odmor i rekreaciju. Takve su šume specifične po vidikovcima, livadama, natkrivenim mjestima za odmor i druženje, klupama, poučnim stazama sa edukacijskim panoima, planinarskim domovima i drugim sadržajima, pa se tako rekreacijska funkcija šume često poklapa i sa turističkom.

Šume su veliki proizvođači kisika, zbog čega ih se često naziva "plućima Zemlje". Fotosintezom proizvode kisik koji udišemo, a stručnjaci su izračunali kako jedno stablo za 100 godina proizvede kisika koliko je čovjeku potrebno za 20 godina života.

Štetne čestice iz zraka zadržavaju se u krošnjama drveća, a lišće ih djelomično apsorbira. Na taj način zrak se filtrira i pročišćava. Osobito su korisne šumske površine u blizini prometnica radi asimilacije velike količine otpadnih tvari koje proizvode automobili.

Erozija tla predstavlja najveću opasnost za degradaciju ili trajni gubitak tla na strmim terenima. Šuma štiti tlo, kako od erozije uzrokovane vodom, vjetrom i snijegom, tako i od osiromašenja i klizanja tla i kamenja. Za sprječavanje erozije uzrokovane vjetrom osobito su značajne tzv. vjetrobrane šume koje sprečavaju udarce vjetra te eroziju koja bi pri tome nastala.

Šuma je životna zajednica drveća, grmlja i šumskih životinja. Šumske su biocenoze najsloženije i organskom su proizvodnjom najbogatiji tip kopnenih biocenoza jer pretvaraju mnogo Sunčeve energije u hranu.

Ogoljelo je tlo izloženo eroziji. Ono gubi sposobnost zadržavanja dovoljne količine vlage, gubi plodnost, osipa se i netaje. S takvog područja nestaje većina biljaka, a s njima i životinje koje na njemu žive.