Galeb. Jadransko more ima mnoštvo zaljeva, uvala, poluotoka, otoka i otočića.. JADRANSKO MORE. ŽIVI SVIJET U JADRANSKOM MORU. More je slano i pomalo gorko.U njemu su otopljene različite soli.Najviše je one koju poznaješ kao kuhinjsku sol.. Jadransko more = bogatstvo. Naša je dužnost zaštiti more i čuvati njegov okoliš.. Boja Jadrana je plava ili modra.. Boja mora ovisi o živim bićima i prelamanju svjetlosti u njemu.. Morska salata je alga koja je znak onečišćenog mora.. Jadran pripada toplim morima.. Jedna od najvećih školjaka na svijetu.Neke narastu do 1 m.. Kao i ostale školjke, dagnja se hrani planktonom, filtrirajući morsku vodu.. DAGNJE. KAMENICE. Izlučivanjem kiseline buši rupu prikladnu svojoj veličini.. PERISKA. ŠKOLJKAŠI. Kamenica živi isključivo prilijepljena na stijene.. PRSTAC. Uvala. Poluotok je dio kopna koji je sa tri strane okružen morem.. Otok je dio kopna okružen sa svih strana morem.1244 je broj otoka i otočiča na našoj obali.. SIPA. LIGNJA. HOBOTNICA. GLAVONOŠCI. LIST. LUBIN. VS. PAPALINE. BIJELA RIBA. SRDELE. SKUŠE. ZUBATAC. PLAVA RIBA. ŠKARPINA. Gotovo je istrijebljena . Zaštićena je kao velika rijetkost.. Sredozemna medvjedica( morski čovik, adrijana). Dupini proizvode neke od najglasnijih zvukove u moruIzvode skokove i smatra se da su vrlo inteligentni... Dupin ( pliskavica). Zaljev. . Kako nastaju valovi?. . Solana je pogon za dobivanje morske soli prirodnim postupkom.Morska sol se iz vode izdvaja isparavanjem iz velikih plitkih bazena.Postupak kada se sol kupi zove se berba soli.. DOBRI DUPINIIako oblikom tijela podsjećaju na ribe, dupini su sisavci; toplokrvni su, dišu plućima, a ženka na svijet donosi živo mlado koje hrani svojim mlijekom. Dupini spadaju u skupinu kitova, a najbolje poznata i najrasprostranjenija vrsta je Dobri dupin (Tursiops truncatus). To je ujedno i jedina vrsta za koju se sa sigurnošću može reći da živi i na Jadranu. Mogu narasti do 4 metra, a u moru se nalaze na vrhu hranidbenog lanca (hrane se uglavnom ribom).Dupini su izrazito inteligentne životinje, i ljudi oduvijek osjećaju veliku naklonost i bliskost prema njima. Obožavaju djecu i ona njih.U mnogim se kulturama dupinima pridaje veliko značenje, a jedan od razloga je zasigurno i taj što su dupini poznati po tome da spašavaju ljude od utapanja.. Neke zanimljivosti o galebovimaGaleb je poznata vrsta morske ptice. Postoji preko dvadeset vrsta galebova koji se mogu vidjeti širom Zemlje, najčešće pored otoka i obala mora, ponekad i jezera i rijeka, a neke vrste naseljavaju pustinje i zemaljska staništa koja se nalaze daleko od vode.Galeb ima jako tijelo i izdužene noge. Kljun je malo kukast i obično žute boje. Tijelo većine vrsta pokriveno je bijelim perjem, a krila su obično crne ili tamne boje. Neke vrste su sive ili potpuno bijele boje.Galebovi uče, sjećaju se i čak prenose ponašanja. Njihova inteligencija se jasno pokazuje nizom različitih ponašanja prilikom hranjenja, kao što je bacanje školjke na tvrde stijene dok se ne razbije, kako bi je mogli pojesti.Galebovi su veoma glasne ptice. Oni imaju kompleksan i visoko razvijen, širok repertoar zvukova i pokreta tijela za komunikaciju.Galebovi mogu piti i svježu i slanu vodu, jer imaju par žljezda iznad očiju koji je posebno prilagođen za ispiranje soli iz njihovih sistema kroz otvore na kljunu.Galebovi su svejedi i jedu veoma raznovrsnu hranu.. DOBRI DUPINIIako oblikom tijela podsjećaju na ribe, dupini su sisavci; toplokrvni su, dišu plućima, a ženka na svijet donosi živo mlado koje hrani svojim mlijekom. Dupini spadaju u skupinu kitova, a najbolje poznata i najrasprostranjenija vrsta je Dobri dupin (Tursiops truncatus). To je ujedno i jedina vrsta za koju se sa sigurnošću može reći da živi i na Jadranu. Mogu narasti do 4 metra, a u moru se nalaze na vrhu hranidbenog lanca (hrane se uglavnom ribom).Dupini su izrazito inteligentne životinje, i ljudi oduvijek osjećaju veliku naklonost i bliskost prema njima. Obožavaju djecu i ona njih.U mnogim se kulturama dupinima pridaje veliko značenje, a jedan od razloga je zasigurno i taj što su dupini poznati po tome da spašavaju ljude od utapanja.. Valovi nastaju kad vjetar namreška i uznemiri morsku površinu.Koliki će oni biti, ovisi o snazi vjetra, ali i o dubini i površini vodene mase.Isti će vjetar na oceanu podići goleme valove, a u lokvi vode visoke tek nekoliko milimetara.. Snaga valovaVeliki valovi što se lome o obalu imaju strahovitu snagu. Na mjestima gdje izravno udaraju o kopno razaraju stijene i stvaraju obalne strmce – klifove. S vremenom se klifovi sve više uvlače u kopno, a sitni komadići razorenih stijena, nataloženi na zaklonjenim mjestima, stvaraju pješčane ili šljunčane plaže.