Want to make creations as awesome as this one?

No description

Transcript

JADRANSKO MORE

Jadransko more ima mnoštvo zaljeva, uvala, poluotoka, otoka i otočića.

Uvala

Zaljev

Poluotok je dio kopna koji je sa tri strane okružen morem.

Otok je dio kopna okružen sa svih strana morem.1244 je broj otoka i otočiča na našoj obali.

More je slano i pomalo gorko.U njemu su otopljene različite soli.Najviše je one koju poznaješ kao kuhinjsku sol.

Solana je pogon za dobivanje morske soli prirodnim postupkom.Morska sol se iz vode izdvaja isparavanjem iz velikih plitkih bazena.Postupak kada se sol kupi zove se berba soli.

Jadran pripada toplim morima.

Boja mora ovisi o živim bićima i prelamanju svjetlosti u njemu.

Boja Jadrana je plava ili modra.

Naša je dužnost zaštiti more i čuvati njegov okoliš.

Jadransko more = bogatstvo

ŽIVI SVIJET U JADRANSKOM MORU

Galeb

Neke zanimljivosti o galebovimaGaleb je poznata vrsta morske ptice. Postoji preko dvadeset vrsta galebova koji se mogu vidjeti širom Zemlje, najčešće pored otoka i obala mora, ponekad i jezera i rijeka, a neke vrste naseljavaju pustinje i zemaljska staništa koja se nalaze daleko od vode.Galeb ima jako tijelo i izdužene noge. Kljun je malo kukast i obično žute boje. Tijelo većine vrsta pokriveno je bijelim perjem, a krila su obično crne ili tamne boje. Neke vrste su sive ili potpuno bijele boje.Galebovi uče, sjećaju se i čak prenose ponašanja. Njihova inteligencija se jasno pokazuje nizom različitih ponašanja prilikom hranjenja, kao što je bacanje školjke na tvrde stijene dok se ne razbije, kako bi je mogli pojesti.Galebovi su veoma glasne ptice. Oni imaju kompleksan i visoko razvijen, širok repertoar zvukova i pokreta tijela za komunikaciju.Galebovi mogu piti i svježu i slanu vodu, jer imaju par žljezda iznad očiju koji je posebno prilagođen za ispiranje soli iz njihovih sistema kroz otvore na kljunu.Galebovi su svejedi i jedu veoma raznovrsnu hranu.

Gotovo je istrijebljena . Zaštićena je kao velika rijetkost.

Sredozemna medvjedica( morski čovik, adrijana)

Dupini proizvode neke od najglasnijih zvukove u moruIzvode skokove i smatra se da su vrlo inteligentni..

DOBRI DUPINIIako oblikom tijela podsjećaju na ribe, dupini su sisavci; toplokrvni su, dišu plućima, a ženka na svijet donosi živo mlado koje hrani svojim mlijekom. Dupini spadaju u skupinu kitova, a najbolje poznata i najrasprostranjenija vrsta je Dobri dupin (Tursiops truncatus). To je ujedno i jedina vrsta za koju se sa sigurnošću može reći da živi i na Jadranu. Mogu narasti do 4 metra, a u moru se nalaze na vrhu hranidbenog lanca (hrane se uglavnom ribom).Dupini su izrazito inteligentne životinje, i ljudi oduvijek osjećaju veliku naklonost i bliskost prema njima. Obožavaju djecu i ona njih.U mnogim se kulturama dupinima pridaje veliko značenje, a jedan od razloga je zasigurno i taj što su dupini poznati po tome da spašavaju ljude od utapanja.

Dupin ( pliskavica)

DOBRI DUPINIIako oblikom tijela podsjećaju na ribe, dupini su sisavci; toplokrvni su, dišu plućima, a ženka na svijet donosi živo mlado koje hrani svojim mlijekom. Dupini spadaju u skupinu kitova, a najbolje poznata i najrasprostranjenija vrsta je Dobri dupin (Tursiops truncatus). To je ujedno i jedina vrsta za koju se sa sigurnošću može reći da živi i na Jadranu. Mogu narasti do 4 metra, a u moru se nalaze na vrhu hranidbenog lanca (hrane se uglavnom ribom).Dupini su izrazito inteligentne životinje, i ljudi oduvijek osjećaju veliku naklonost i bliskost prema njima. Obožavaju djecu i ona njih.U mnogim se kulturama dupinima pridaje veliko značenje, a jedan od razloga je zasigurno i taj što su dupini poznati po tome da spašavaju ljude od utapanja.

Morska salata je alga koja je znak onečišćenog mora.

Kamenica živi isključivo prilijepljena na stijene.

KAMENICE

Izlučivanjem kiseline buši rupu prikladnu svojoj veličini.

PRSTAC

Kao i ostale školjke, dagnja se hrani planktonom, filtrirajući morsku vodu.

DAGNJE

Jedna od najvećih školjaka na svijetu.Neke narastu do 1 m.

PERISKA

ŠKOLJKAŠI

BIJELA RIBA

ŠKARPINA

LUBIN

ZUBATAC

LIST

PLAVA RIBA

VS

PAPALINE

SRDELE

SKUŠE

LIGNJA

SIPA

HOBOTNICA

GLAVONOŠCI

Kako nastaju valovi?

Valovi nastaju kad vjetar namreška i uznemiri morsku površinu.Koliki će oni biti, ovisi o snazi vjetra, ali i o dubini i površini vodene mase.Isti će vjetar na oceanu podići goleme valove, a u lokvi vode visoke tek nekoliko milimetara.

Snaga valovaVeliki valovi što se lome o obalu imaju strahovitu snagu. Na mjestima gdje izravno udaraju o kopno razaraju stijene i stvaraju obalne strmce – klifove. S vremenom se klifovi sve više uvlače u kopno, a sitni komadići razorenih stijena, nataloženi na zaklonjenim mjestima, stvaraju pješčane ili šljunčane plaže.