Want to make creations as awesome as this one?

No description

Transcript

Tobolčari iz por. Macropodidae, razmjerno malene glave i krupnih ušiju. Dugi su od 0,23 m do 1,6 m, a najveće mase do 90 kg. Rep im je obično dug, jak i debeo, u osnovi služi poput dodatne noge.Ugl. se spretno odbacuju dugim skokovima. Zubi su pogodni za pasenje ili bršćenje. Neki love kukce i crvolike beskralježnjake. Aktivni su ugl. noću, a danju u razmacima izlaze na sunčanje.Ženke kote po jedno mlado. Odmah nakon okota, ženka se ponovno pari, ali se razvoj zametka zaustavlja dok stariji mladunac ne počne napuštati tobolac.Obuhvaćaju 54 vrste s 10 rodova. Predstavnici: veliki crveni klokan (Macropus rufus), veliki sivi klokan (Macropus giganteus), klokani penjaši (rod Dendrolagus), kratkorepi valabi ili kuoka (Setonix brachyurus) i valaro (Macropus robustus).Izvor: Hrvatska enciklopedija

Športska igra loptom i palicom između dviju ekipa, svaka s 11 igrača. Igra se na većem travnjaku (najmanje 60 m × 80 m) s ucrtanim poljem (približno 20 m × 3 m), bez vremenskog ograničenja. Na svakoj poprečnoj strani polja nalaze se po jedna uska vrata (širina 22,86 cm) od 3 kolčića, visoka 73 cm. Ekipe naizmjence igraju u svojstvu udarača, odnosno u svojstvu čuvara polja. Ekipa koja nastupa u svojstvu udarača ima na igralištu samo dva igrača; svaki od njih palicom brani od lopte svoja vrata, dok ostali igrači čekaju na red za ulazak u igru. Igrač protivničke ekipe (bacač) nastoji s udaljenosti od 20 m loptom pogoditi i srušiti vrata, dok su ostali njegovi igrači (čuvari polja) raspoređeni po cijelom igralištu, tako da mogu što brže uhvatiti loptu ako ju udarač odbije palicom. Kada udarač uspije palicom loptu odbiti, oba udarača istodobno trče prema suprotnim vratima. Koliko puta pretrče udaljenost između vrata, toliko bodova osvajaju za svoju ekipu.Izvor: Hrvatska enciklopedija

Papige iz por. Cacatuidae,koju čini 21 vrsta austral. papigâ s velikom kukmom (ćubom) na glavi. Palmin kakadu(Probosciger aterrimus)potpuno je crn; žutokukmasti kakadu(Cacatua galerita)sasvim bijel sa žutom kukmom; molučki kakadu(Cacatua mollucensis)bijel je s crvenim i ružičastim perjem na glavi.Izvor: Hrvatska enciklopedija

Tobolčar iz por. Phascolarctidae, obrastao gustom, vunastom dlakom, sivom na leđnome i svjetlijom na trbušnome dijelu. Glava i nos krupni, kao i uši obrasle gustom dlakom. Na nogama oštre i duge pandže. Dug 60 do 85 cm, težak 4 do 15 kg. Raširen u šumama eukaliptusa u jugoist. dijelovima Australije. Hrani se lišćem i mladom korom 12 vrsta eukaliptusa, pa je poprimio njegov karakterističan miris. Svaka jedinka brani svoj teritorij, izuzev u doba parenja, kada mužjak brani teritorij na kojem se nalazi nekoliko ženki. Nakon rođenja mlado je teško 0,36 kg, a u tobolcu provodi 5 do 7 mjeseci. Iako ih je na poč. XX. st. bilo na milijune, danas su u opasnosti od izumiranja zbog izlova, krčenja šuma eukaliptusa i bolesti što ih je donio čovjek. Izvor: Hrvatska enciklopedija

Zgrada Sydneyske Opere ubraja se među najposebnija arhitektonska i građevinska ostvarenja 20. stoljeća, te upravo iz ovog razloga ona danas predstavlja jedan od najprepoznatljivijih simbola Sydneya i Australije. Pored navedenog, Sydneyska Opera je također i jedan od najpoznatijih svjetskih centara za izvedbene umjetnosti s brojnim dvoranama u kojima se godišnje održi do 1500 događanja koja posjeti više od milijun posjetitelja. Zbog svoje originalnosti i maštovitog dizajna kojim je skladno stopljena u poznatu vizuru suvremenog Sydneya, zgrada Sydneyske Opere je 2007. godine postala dijelom UNESCO-ve svjetske baštine.Zgradu je osmislio danski arhitekt Jorn Utzon čiji je dizajnerski prijedlog pobijedio 1957. godine u konkurenciji između 233 pristigle prijave na međunarodnom natječaju za njen dizajn. Projekt izgradnje započeo je od 1959., a završio tek 1973. godine, što je bilo čak 10 godine duže od planiranog plana završetka gradnje.Izvor: Portal za škole

Šport. igra jajolikom loptom između dviju ekipa s po 15 igrača, na igralištu dugom 95–100 m i širokom 66–70 m koje završava vratima u obliku slova H (široka 5,60 m, s prečkom na 3 m od tla) na svakom kraju.Cilj je rukom položiti loptu iza tzv. linije zgoditka (što ekipi donosi 5 bodova). Nakon polaganja izvodi se i tzv. pretvaranje (neometan udarac nogom prema vratima s određenoga mjesta) koje donosi dodatnih 2 boda ako lopta prođe iznad prečke vratiju. Po tri boda mogu se osvojiti i iz kaznenog udarca te izravno udarcem nogom iz trka. Igra traje 2 x 40 min. uz odmor od 10 min., vrlo je dinamična i zahtijeva besprijekornu fiz. spremu. Lopta se dodaje rukama (isključivo unatrag) ili se može napucati nogom. Igra se počela igrati u engl. školama sred. 1820-ih godina (najprije u školi u Rugbyju, odatle ime), prva pravila donijeta su u Londonu 1871. U Hrvatskoj se r. počeo igrati 1954. Hrv. ragbijaški savez osnovan je 1962.Izvor: Proleksis enciklopedija

Drveno ili metalno oružje australskih domorodaca srpasta oblika. Kreće se u krivulji i ako ne zahvati cilj, vraća se bacaču. Služi u lovu, borbi, a danas najviše kao sportski rekvizit.Izvor: Proleksis enciklopedija

Red velikih vodenih gmazova kratkih nogu s jako razvijenim stopalima; na prednjima 5 slobodnih prstiju, a na stražnjima 4, povezana plivaćom kožicom. Dijelom bočno splošten rep služi im za veslanje. Nosne otvore i uši mogu nepropusno zatvoriti. Krokodili mogu disati zaronjeni u vodu i otvorenih usta, jer s pomoću kožno-mišićnoga nabora na kraju nepca mogu potpuno zatvoriti stražnji dio usne šupljine. Na očima imaju tri kapka: gornji, donji i migavicu. Tijelo im štiti oklop od tvrdih koštanih ploča prevučenih snažnom rožnatom navlakom.Razmnožava se jajima, a u gnijezdu ih nalazimo do 80. Oba roditelja nadziru i gnijezdo i mladunce. Estuarijski ili indopacifički krokodil(Crocodilus porosus)s ist. obala Indije i Ceylona, za razliku od ostalih, često napušta ušće rijeke i zalazi daleko u ocean.Izvor: Hrvatska enciklopedija

Por. ptica iz reda djetlovki (Piciformes). Tijelo im je zbijeno, dugo do 60 cm, kljun golem ali vrlo lagan jer je pun zračnih komorica, reže poput pile. Noge su kratke i jake, prsti dugi, a pandže oštre i svinute, prilagođene prihvaćanju. Hrane se plodovima i sitnim kralježnjacima.Nastanjuju trop. šume Srednje i Južne Amerike. Razlikuju se 34 vrste, od kojih je jedna ugrožena. Najveći je crni tukan(Ramphastos toco),živo obojena kljuna.Izvor: Hrvatska enciklopedija

Ptica trkačica iz reda kazuara (Casuariiformes),iz por. emua (Dromaiidae).Smeđe boje, visok do 1,7 m. Na snažnim, dugačkim nogama ima 3 prsta. Ženka u gnijezdo snese 18 tirkizno zelenih jaja, pojedinačne težine 450 do 650 g. Mužjak leži na jajima oko 52 dana i tada se ne hrani. Emu je nekad bio raširen u većem dijelu Australije i na nekim susjednim otocima, a sada samo na teško pristupačnim mjestima u sr. dijelu kontinenta.Izvor: Hrvatska enciklopedija

Rod ptica guščarica iz por. pataka (Anatidae). To su velike bijele ptice duga vrata, savijena u obliku slova S (u letu ga ispruže). Dobri su plivači i letači, a nezgrapno hodaju. Žive na jezerima, hrane se vodenim biljem, ribama, vodenim kukcima, mekušcima.Od 6 vrsta zimi u naše krajeve zalaze crvenokljuni labud(Cygnus olor)ižutokljuni labud(C. cygnus), koji se gnijezde u sjev. krajevima Europe, Azije i Amerike. U Australiji živi crni labud (C. atratus), a u Južnoj Americi crnovrati labud (C. melanocorypha).Izvor: Hrvatska enciklopedija

Kiviji(engl. kiwi, iz maorskoga), ptice iz por. Apterygidae, bez grebena na prsnoj kosti; ne lete.Nastanjuju kišne šume Novoga Zelanda. Smeđega su perja, visoki do 60 cm, teški do 3 kg. Aktivni su noću. Hrane se kukcima i crvolikim beskralježnjacima. Ugrožavaju ih čovjek i unesene vrste, poput mačaka. Razlikuju se tri vrste: smeđi kivi (Apteryx australis), mali kivi (A. owenii) i pjegavi kivi (A. haastii).Izvor: Hrvatska enciklopedija

Rod drveća iz por. mirta (Myrtacae) s nekoliko stotina vrsta, ravna debla, zaobljene krošnje, naraste do 150 m. Lišće je kožasto, zimzeleno, cvjetovi su najčešće bijeli. E. globulus je vrsta koja vrlo brzo raste, jako upija vodu te se koristi za isušivanje močvara. Eterično ulje rabi se u medicini kao antiseptik, u parfimeriji, a vrlo trajno drvo kao građevni materijal.Izvor: Proleksis enciklopedija

Kratkorepi valabi ili kuoka (Setonix brachyurus) sisavac je koji pripada skupini australijskih tobolčara. Veliki su kao domaće mačke, teški između 2,5 i 5 kilograma, a dužina tijela varira između 25 i 30 centimetara. Poput svih tobolčara, hrane se biljem, aktivni su uglavnom noću, a žive na malim otocima u sjevernoj Australiji. Izvor: Hrvatska enciklopedija

Jedna od najopasnijih australskih otrovnica je taipan (Oxyuranus scuttelatus) koji naraste do 3 m.Rasprostranjen je u sjevernim i sjeveroistocnim područjima Australije, u području tropske klime.Izbjegava pustinjska i polupustinjska područja. Taipan ugrizom izluči malu količinu vrlo toksičnog otrova. Otrov taipana je dva puta jači od otrova kraljevske kobre, a djeluje na zivčani sustav: izaziva paralizu, poremećaje u zgrušanju krvi i oštećuje mišićna vlakna. Pokusno je utvrđeno da otrov dobiven jednim ugrizom može usmrtiti nekoliko milijuna miševa. Nakon ugriza, potrebno je što prije započeti liječenje posebnim zmijskim antiserumom, jer se vrlo brzo javlja trajna paraliza i ostećenje mišića. Srećom, u tim područjima ne živi veliki broj ljudi tako da su ugrizi relativno rijetki. Smrtnost od neliječenih ugriza je oko 80%.Izvor: Znanje.org

Australija je najmanji kontinent na Zemlji; leži na južnoj hemisferi, između Indijskoga i Tihog oceana; obuhvaća 7 623 623 km² (s Tasmanijom i obližnjim otocima 7 692 024 km²; oko 3/4 površine Europe). Pruža se između 10°41´S (rt York) i 39°08´S (rt Wilson), te između 113°09´E (Steep Point) i 153°38´E (rt Byron). Duga je oko 4100 km, široka oko 3200 km. Najuža je (1700 km) između zaljeva Carpentarije i Spencerova zaljeva. Ime je dobila po tzv. Južnoj zemlji (Terra Australis), za koju se mislilo da postoji južno od Indijskog oceana. Na australskom kopnu nalazi se država Australija.Izvor: Hrvatska enciklopedija

Morski psi(Selachii),skupina većinom grabežljivih riba, vretenasta tijela s više ili manje ovapnjenim hrskavičnim kosturom, s pet do sedam škržnih otvora, nesimetričnom repnom perajom. Koža je morskih pasa hrapava, pokrivena tisućama plakoidnih ljusaka u obliku malih zubića; rijetko je gola. U čeljustima, koje se mogu jako razjapiti, oštri zubi poredani su u uzdužnim redovima. Oni iz prednjega reda troše se i ispadaju pri hranjenju, a nadomještaju ih novi, iz reda iza njih. Osjetilo mirisa u morskih je pasa tako razvijeno da osjete jednu kap krvi u 100 L vode; neke vrste osjećaju i miris u zraku. Neke vrste rađaju žive mlade, a druge odlažu jaja u parovima zaštitnih čahura, nitima pričvršćenih za alge. Mladi izlaze nakon 6 do 9 mjeseci. Danas je poznato više od 400 vrsta morskih pasa i još se otkrivaju nove. Izvor: Hrvatska enciklopedija