ALEJA GLAGOLJAŠA

Stup Čakavskoga sabora, izveden u obliku glagoljičnog slova S, simbolizira logos, um, razlog također i prvo slavensko pismo i početke slavenske pismenosti.

Zid hrvatskih protestanata i heretika je kamena klepsidra s imenima poznatih hrvatskih protestanata koji su tiskali knjige na glagoljici. U zid je također ugrađeno i sedam kamenih ploča s citatima iz njihovih djela.

3. Katedra Klimenta Ohridskoga, s kamenom katedrom za učitelja okruženom s osam stolaca za učenike. Ovo obilježje je posvećeno Klimentu Ohridskomnajzaslužnijem učeniku Ćirila i Metoda koji je osnovao slavensko sveučilište u Ohridu nakon što je poslije Metodove smrti (885.) morao bježati iz Moravske.

Imajući u vidu da je upravo ročko-humsko područje bilo središte hrvatskog glagoljaštva u Istri osmišljena je i izgrađena u razdoblju od 1977. do 1985. na prijedlog Zvane Črnje Aleja glagoljaša, koja povezuje Roč s drugim važnim glagoljskim središtem u Humu. Riječ je o stazi dužine 7 km uz koju je postavljeno 10 kamenih obilježja, koja započinju Stupom čakavskog sabora, a završavaju bakrenim vratima grada Huma. Aleju je u spomenutom razdoblju osmislio akademik Josip Bratulić, a postavio kipar Želimir Janeš. Pokazuje put istarskoga, hrvatskoga i slavenskoga glagoljaštva, svjedoči o središtima hrvatske srednjovjekovne glagoljske književnosti na području Istre, upućuje na slavenske korijene te pismenosti i njezin kontinuitet od XI. stoljeća do današnjih dana. Također uprizoruje način očuvanja nacionalne samosvojnosti vlastitom duhovnošću, kojom je ujedno uspostavljena veza s ostalim slavenskim i europskim narodima.

Glagoljski lapidarij predstavlja kopije najvažnijih glagoljskih spomenika. Nalazi se uz crkvicu Gospe od Snijega u selu Brnobići. Sadrži Plominski ulomak, Kninski ulomak, Valunsku ploču, Krčki natpis, Plastovski ulomak, Baščansku ploču, Kamenicu za blagoslovljenu vodu iz Mošćenica, Grdoselski ulomak, Kustodiju iz Vrha, Senjsku ploču i Supetarski ulomak.

Spomen otporu i slobodi obilježje je sastavljeno od tri kamena bloka koji stoje jedan na drugome. Nalazi se na samom ulazu u Hum. Pojedini blok simbolizira jedno povijesno razdoblje: stari vijek, srednji vijek i novi vijek. Sva tri bloka zajedno simboliziraju otpor žitelja Humštine i vječitu težnju za mirom i slobodom.

Odmorište žakna Jurja je spomen na prvu hrvatsku tiskanu knjigu od 7 kamenih stolaca u obliku slova koja ispisuju ime žakna Jurja. Žakan Juri iz Roča je u Misalu kneza Novaka najavio prvo tiskanje hrvatske knjige – Misala po zakonu rimskoga dvora iz 1483.

2. Kameni stol Ćirila i Metoda na čijem je obodu zapisan naziv ovog spomen obilježja latinicom, ćirilicom i glagoljicom. Obilježje je posvećeno Svetoj braći Ćirilu i Metodu, utemeljiteljima slavenske pismenosti.

Klanac hrvatskoga Lucidara je suhozid u obliku planine Učke i na njegovu vrhu je postavljen veliki kamen koji predstavlja oblak nad Učkom. Ovo je obilježje posvećeno hrvatskom Lucidaru, srednjovjekovnoj enciklopediji kojom su se služili glagoljaši.

Vidikovac Grgura Ninskoga, kameni blok (knjiga) s uklesanim glagoljičnim, ćiriličnim i latiničnim slovima. Postavljen u čast biskupu Grguru Ninskom, jednom od najvećih zagovornika staroslavenskog jezika i glagoljice.

11. Gradska vrata najmanjeg grada na svijetu – Huma, bakrena vrata s bukranijem, alkama i kalendarijem, koji prikazuje radove u polju u svakome mjesecu kroz godinu. Na dvjema alkama ispisane su riječi dobrodošlice.

Uspon Istarskoga razvoda čine kamena vrata u obliku glagoljskog slova L, kroz koja prolazi put a oko njega su razasuti kamena glagoljska slova koja ispisuju riječi Istarski razvod. Istarski razvod je skup isprava iz XIII. i XIV. stoljeća o razgraničenju posjeda feudalnih gospodara Istre: akvilejskog patrijarhata, Pazinske knežije i Mlečana. Isprave su bile pisane latinskim, njemačkim i hrvatskim jezikom, a sačuvan je prijepis na hrvatskom jeziku kojeg je sastavio pop glagoljaš Mikula Gologorički.